Privredna komora Crne Gore organizovala je 21. decembra tradicionalni sastanak privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima tokom kog je razgovarano o aktuelnoj ekonomskoj situaciji, izazovima koji nas očekuju i mogućnostima za unapređenje poslovnog ambijenta.

Osnova za diskusiju na današnjem sastanku sa premijerom  Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom Vladimirom Jokovićem, te ministrima Goranom Đurovićem i Anom Novaković Đurović predstavljala je Analiza poslovanja crnogorske privrede u 2022, koju je uradila Privredna komora. Ovaj značajni dokument sadrži opšte i sektorske preporuke za poboljšanje uslova poslovanja, kao i stanja u ekonomiji.

Moderator skupa bio je potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović.

Riječ predsjednice PKCG

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić ističe da je krovna poslovna asocijacija, kao institucionalni partner Vladi, svjesna svoje uloge važne ekonomske institucije prvenstveno usmjerene ka podršci privrednom rastu i razvoju posvećena je iznalaženju zajedničkog rješenja za sve izazove sa kojima se na tom putu naše članice susrijeću.

- Činjenica da danas održavamo drugi sastanak ovog formata u tekućoj godini, te da su na sastancima organa i tijela Komore redovno učešće uzimali resorni ministri i njihovi saradnici, potvrđuje obostranu spremnost na dijalog i usmjerenost na stvaranje pretpostavki koje karakterišu predvidljiv poslovni ambijent – rekla je Drakić.

Predstavljajući makroekonomske podatke za prvih deset mjeseci tekuće godine, koji najbolje opisuju stanje nacionalne ekonomije, predsjednica je konstatovala da je, uprkos krizi i brojnim pratećim izazovima, došlo je do rasta prihoda kompanija u različitim sektorima, što je uticalo na rast BDP-a. Stopa realnog rasta u prvom kvartalu tekuće godine iznosila je 7,1%, u drugom 12,7% i trećem 3,2%, što je premašilo očekivanja data u Programu ekonomskih reformi 2022-2024, po kojima je nivo rasta predviđen sa stopom od 4,7%.

Kroz svoje izlaganje ona se osvrnula na rezultate u sektorima privrede, koji se, kako navodi, moraju posmatrati u kontekstu visoke stope inflacije. Komentarišući spoljnotrgovinsku razmjenu koja je zabilježila rast od 48 odsto u odnosu na uporedni period, povećanje izvoza 70 odsto, uvoza 44 odsto, Drakić je ukazala na rast deficita  za 39 odsto.

- Visok stepen uvozne zavisnosti ostaje jedna od najslabijih tačaka crnogorske ekonomije, a uslovljen je nizom faktora počev od nedovoljno diverzifikovane privrede, zastarele proizvodne tehnologije u nekim granama, neadekvatno obučene radne snage i generalno niske konkuretnosti – rekla je Drakić.

Prema njenim riječima, analiza poslovanja ukazuje da je crnogorskim kompanijama potrebna pomoć iako su u kriznim vremenima pokazale solidan stepen otpornosti.

- Ta pomoć podrazumijeva postojanje jasnih strateških politika, donošenje najvažnijih prostorno planskih dokumenata, podsticajan ambijent za poslovanje i nova ulaganja koja su preduslov razvoja. To je razlog zašto je Privredna komora prije par mjeseci uputila Vladi prijedlog seta mjera podrške crnogorskoj privredi. Neizvjesnost ekonomskih tokova na globalnoj sceni, po mišljenju privrede, morala bi ubrzati donošenje odluka i politika koje ovo stanje jedino mogu promijeniti - rekla je Drakić.

Predsjednica je podsjetila na neka od pitanja koje je Komora otvorila u prethodnom periodu, među kojima su potreba izmjena i povećanja iznosa ugovora po javnim nabavkama koje je država kao naručilac zaključila sa kompanijama, zatim izmjena radnog zakonodavstva, kako bi se smanjio broj sporova između poslodavaca i zaposlenih, donošenje novog Zakona o privrednim društvima, neophodnost razgovora o Zakonu o upravljanju otpadom.

Ona se osvrnula i na sajber napad koji smo imali prije četiri mjeseca, a koji je ukazao na neophodnost zaštite informatičke infrastrukture koja jeste državna, ali i svih nas zajedno, pa i privrede.

- Privredna komora je reagovala brzo i ponudila pomoć i podršku. Ali i pored toga, važni sistemi i servisi bili su van upotrebe sedmicama i mjesecima, i to je nanijelo štetu ekonomiji u cjelini. Apelujemo da se ne štede sredstva za sajber bezbjednost i sigurnost, jer opravdano je strahovati da u nekom sljedećem napadu i veliki privredni sistemi mogu biti meta – kazala je ona.

Predsjednica je ukazala da se Vlada mogla uvjeriti značajan doprinos koji predstavnici Privredne komore daju u radnim tijelima koje je formirala Vlada, te naglasila značaj potrebe da krovna poslovna asocijacija i dalje bude zastupljena radnim grupama za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Ukratko je predstavila aktivnosti na promociji privrede, edukacijama, kreiranju Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji koja je bila osnov Vladi za kreiranje Strategije cirkularne tranzicije do 2030, pokretanju projekta „Snaga je u nama“, stvaranju pretpostavki za početak realizacije projekta Moja eKomora...

- Dobro je da danas razmatramo stanje u crnogorskoj privredi, jer su Privredna komora i Vlada prave adrese za davanje jedinstvenog odgovora na tržišne, privredne, i šire društvene izazove. Komora ima spremnost da analizira i predlaže, a Vlada mandat da to što je opravdano i potrebno, postane dio ekonomskih i javnih politika. Aktuelni trenutak i sve izvjesnija recesija u brojnim zemljama u narednoj godini, ovogodišnjem sastanku daje dodatnu važnost, jer samo zajedničkim naporima i razumijevanjem možemo smanjiti rizike i prelivanje negativnih trendova na naš privredni sistem, te mudrim odlukama određene izazove pretvoriti u šanse i mogućnosti za brži rast u narednoj godini –poručila je predsjednica Drakić.

Riječ predsjednika Vlade

Predsjednik Vlade dr Dritan Abazović je tokom izlaganja predstavio 7 stubova ekonomskog napretka Crne Gore u 2022. godini, istakavši da je iza nas ekonomski jako dobra godina, te da su podaci koji to pokazuju iznad očekivanja.

- BDP Crne Gore prvi put je premašio pet milijardi eura, a očekuje se da to bude 5,6 ili 5,7 milijardi. Nadmašene su projekcije vezane za ovu godinu. Prognoze za narednu godinu su da će rast BDP-a iznositi četiri odsto - naveo je Abazović.

Dodaje da je prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori u novembru bilo zaposleno više od 226 hiljada ljudi, što znači da je od formiranja 43. Vlade kreirano oko deset hiljada radnih mjesta.

- U odnosu na novembar prethodne godine danas u Crnoj Gori ima skoro 25 hiljada zaposlenih više. Stopa nezaposlenosti prema podacima Monstata u trećem kvartalu je na najmanjem nivou od kada se mjeri i iznosi 13 odsto - naveo je Abazović.

Posebno je apostrofirao da je vrijednost priliva stranih direktnih investicija od januara do oktobra iznosio 932 miliona eura, a u neto iznosu 663,5 miliona eura.

- Najveći priliv je bio 2009. godine kada je prodata Elektroprivreda, ali ova Vlada nije prodala jedan metar državne imovine - naveo je Abazović.

Govoreći o turizmu, kazao da su prema podacima CBCG prihodi u ovom sektoru do septembra iznosili 916,2 miliona eura.

- Kada uporedimo sa 2019. godinom, mi smo na 90 odsto. Međutim, na ovaj nivo smo došli bez četiri velika tržišta: ruskog, ukrajinskog, bjeloruskog i kineskog - rekao je premijer.

Ukazao je i na rast izvozne sposobnosti privrede i povećanje konkurentnosti.

- Ukupan izvoz 2019. godine bio je 415 miliona eura, dok je ostvaren rast od 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu - naveo je Abazović.

On je dodao da je prosječna neto zarada u oktobru bila 720 eura, što je rast od 34 eura u odnosu na januar, te 186 eura u odnosu na 2021.

Najavljena su, kako je rekao, značajna povećanja zarada u narednoj godini.

- Ukoliko se usvoji budžet 1. februara će više od 50 hiljada ljudi dobiti uvećane zarade od najmanje 20 odsto - kazao je Abazović.

Predsjednik Vlade je posebno istakao da je neophodno stvarati ambijent političke stabilnosti kako bi se moglo krenuti u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata.

- Ne može zemlja da uvećava bruto domaći proizvod ako nema velikih infrastrukturnih projekata - rekao je Abazović.

Smatra veoma važnim da se poveća državni kapital naročito u kompanijama koje mogu da pruže veliki doprinos budućem razvoju zemlje. Prema njegovim riječima, očekuje nas nastavak izgradnje auto-puta, odluka oko Aerodroma Crne Gore, ali i projekti u energetici, transportu i turizam, čime direktno može da se utiče na povećanje BDP.

- Ako takve projekte privučemo, nikakvih problema neće biti. Doći ćemo na nivo nezaposlenosti od šest ili sedam odsto, ali se bojim da ćemo radnu snagu morati da tražimo na drugim mjestima - rekao je Abazović.

Premijer Abazović govorio je o nužnosti revitalizacije željeznice bez čega nema ni razvoja Luke Bar.

On je istakao i, kako kaže, ogroman finansijski doprinos Programa ekonomskog državljanstva, od kog je bilo 70 miliona eura direktnih plaćanja u crnogorski budžet.

- A sve će to ići u investicione projekte na Sjeveru – istakao je Abazović.

Riječ privrednika

Milan Marić, S&T Montenegro je u ime Odbora ICT Privredne komore ukazao na pozitivne trendove u informatici, ali i na izazove koji ih prate, te istakao da se mora više raditi na informatičkoj bezbjednosti.

– Smatram da informatički sektor iz godine u godinu pokazuje rast, ali na žalost, porast prometa nije dovoljan – istakao je on, dodajući da su u prosjeku, u ovom sektoru godišnje ostvaruje 82 000 eura po zaposlenom.

Prema njegovim riječima, Vladin prioritet mora biti digitalna transformacija, ali i obezbjeđivanje nesmetanog pristupa podacima iz registara privrednih subjekata, stanovništva i poreskih obaveznika.

– Na mjesečnom nivou se trenutno potroši oko pet dana na pribavljanje administrativnih potvrda, a u finansijskom pogledu za to je potrebno izdvojiti u prosjeku oko 20 miliona eura na godišnjem nivou za sva privredna društva u Crnoj Gori – istakao je on.

Nikola Rovčanin, Elektroprivreda Crne Gore, između ostalog je kazao da je naš energetski sektor pokazao otpornost i stabilnost u vremenu krize, te da će ova kompanija, zahvaljujući izvozu energije vrijednom do dva miliona eura dnevno u prethodnom periodu, anulirati do kraja godine gubitke do kojih je došlo zbog nepovoljne hidrološke situacije tokom ljeta.

- Uvjeren sam da će Crna Gora u naredne dvije godine biti veliko energetsko gradilište, što će itekako pozitivno uticati na rast zaposlenosti. Sektor energetike je velika razvojna šansa države i može generisati hiljade radnih mjesta – kazao je Rovčanin, ističući da se do kraja godine očekuje saglasnost za postizanje ugovora sa EBRD koji se odnosi na izgradnju vjetroelektrane „Gvozd“, te da je cilj da do jula na krovovima širom Crne Gore budu instalirani solarni kapaciteti od 100 MW.

Ranko Jovović, predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva PKCG istakao je nedostatak kvalifikovane radne snage u turizmu, koji predstavlja posebnu biznis barijeru.

- Da bi se ublažio ovaj problem, Privredna komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije »stalni sezonski radnik«. Na ovaj način bi se motivisali nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU – kazao je Jovović.

Prema njegovim riječima, neophodno je i pristupiti izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila.

- Biznis traži ljude koji posjeduju znanja i vještine i koji su spremni i opredijeljeni da brzo uče i usvajaju nova znanja, jer bez kvalitetnih kadrova nema ni razvoja turizma – poručio je Jovović.

Milutin Đuranović, predsjednik OU poljoprivrede i prehrambene industrije izrazio je zadovoljstvo makroekonomskim indikatorima razvoja koje je iznio premijer Abazović, ali da je neophodno da izdvajanja za agrobudžet budu veća.

- Ove godine je odluka Ministarstva finansija bila da se izdvoji samo 52 miliona eura za agro budžet, što je povećanje od svega dva miliona u koji ulaze sredstva za staračke naknade - istakao je Đuranović.

On je ukazao na to da davanje poljoprivredi ima investicioni karakter, te da se država mora, u tom smislu, ponašati kao sufinansijer i suinvestitor.

- Poljoprivreda se ne može razviti bez državne budžetske podrške, zato apelujem da se preispita i sagleda sadašnji agrobudžet i uvaži stopa inflacije, a sve u skladu sa ograničenjima i mogućnostima – poruka je Đuranovića.

On se osvrnuo i na predložene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ističući da kandidovano rješenje nije dobro ni održivo.

Mile Gujić, predsjednik OU građevinarstva i industrije građevinskih materijala ukazao je na potrebu što hitnijeg donošenja smjernica i metodologije koje se odnose na mogućnost izmjena iznosa vrijednosti ugovorenih radova po javnim nabavkama.

– Građevinske kompanije žele da dobiju odgovor u najkraćem mogućem periodu, jer više od godinu dana traje izrada metodologije i smjernica – kazao je Gujić.

On je istakao i važnost donošenja četiri nova zakonska propisa, koji se odnose na građevinarstvo, prostorno planiranje, legalizaciju objekata, te Inženjersku komoru.

-To su izuzetno važni propisi, kako za državu tako i za privredu i građane – kazao je Gujić, te apelovao na sve da daju svoje sugestije i komentare, kako bi oni bili što bolji i na zadovoljstvo svih.

Prema njegovim riječima, neophodno je raditi i na rješavanju nedostatka radne snage, kao i digitalnoj transformaciji, pa je jako bitno da država uloži dodatne napore u tom pravcu kako bi se, zaključuje, izgradio dobar i fleksibilan državni aparat.

U odgovoru privrednicima, premijer Abazović je saglasan da je digitalna transformacija izuzetno potrebna, te da u odnosu na zemlje regiona, tu zaostajemo.

- Imali smo plan da do 2024. godine pokrenemo 12 servisa u okviru digitalne transformacije, kako bi se olakšalo poslovanje i smanjile gužve, ali je nedavni sajber napad znatno uticao na sprovođenje planiranih aktivnosti – kazao je on.

Abazović smatra da, kada je u pitanju inicijativa privrede za uvođenje kategorije stalnog sezonskog radnika, treba iskoristi komparativnu praksu, te radnicima dati nadoknadu tokom cijele sezone kako bi oni bili motivisani da se vrate i rade tokom turističke sezone.

Govoreći o agrobudžetu istakao je da veliki problem predstavlja to što je Crna Gora iskoristila svega 13% dostupnih sredstava iz EU fondova.

– Moramo mnogo bolje iskoristiti ova sredstva, što će nam omogućiti da kasnije imamo i mnogo veće fondove – kazao je on, dodajući da je u Albaniji ta iskorišćenost 97-98 procenata.

Kada je u pitanju novi nacrt Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Abazović je kazao da razumije i ministarstvo i doktore, ali da se mora naći neko optimalno rješenje, jer će u suprotnom javno zdravstvo izgubiti značajan broj ljekara koji će preći da rade u privatni sektor. Posebno je istakao da Fond zdravstva sada po prvi put ulazi u novu godinu bez dugovanja.

Riječ ministara

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović ističe zadovoljstvo zbog tokom sastanka navedenih pozitivnih pokazatelja.

- Naša ekonomija je pokazala žilavost i otpornost za svaku pohvalu. Uporedite situaciju u energetici sa drugim državama, i to što je na rafovima naših trgovina bilo svega i u svakom trenutku za razliku od zemalja EU. Trebalo je da budemo na najvećem udaru, a pokazali smo se najotpornijim i ponosan sam na sve vas – poručio je privrednicima Đurović.

On je istakao kako ne vidi prepreku tome da se predstavnici Privredne komore uvrste u radne grupe za pregovore sa EU. Najavio je da će Crna Gora dobiti Zakon o privrednim društvima koji će biti među „najmodernijim“ u okruženju, te da će 27. decembra imati nacrt ovog dokumenta na svom stolu.

Ministarka ekologije i prostornog planiranja Ana Novaković Đurović kazala je da je Savjet za reviziju dao zeleno svjetlo konceptu prostornog plana, pozvala je privrednike da se učestvuju u raspravi o jednom od najvažnijih dokumenata za razvoj Crne Gore.

- Privodimo kraju izradu zakona o planiranju prostora, izgradnji objekata, legalizaciji i inženjerskoj komori. Od sljedeće godine, kroz novi informacioni sistem i elektronsku komunikaciju idemo na izdavanje urbanističko tehničkih uslova i prijavu građenja – rekla je Novaković Đurović.

Model utvrđivanja cijenovne razlike u javnim nabavkama je definisan i sada je na Ministarstvu kapitalnih investicija da uputi dokument Vladi na razmatranje. Takođe je istakla da je Zakon o upravljanju otpadom završen te da se priprema za mišljenje Evropske komisije pa je pozvala privrednike da doprinesu njegovoj sadržini, svjesni značaja ovog sistemskog propisa.

- Bićete pozvani da se uključite u radne grupe za pregovore sa EU jer govorimo o PKCG, strateškom partneru vlade koji je dao i do sada veliki doprinos evropskom putu – rekla je ministarka.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da su privredna kretanja izuzetno dobra i da tim tempom treba i nastaviti.

– Međutim, to ne znači da treba da budemo zadovoljni, posebno kada je u pitanju poljoprivredni sektor i smatram da ovaj budžet nije dovoljan – istakao je on, dodajući da u Srbiji on iznosi 5% BDP-a, što bi kod nas značilo 142 miliona eura.

Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja iskorišćavanje EU fondova, poručujući da se, iako su procedure za aplikacije komplikovane, mora naći rješenje.

– Mi na raspolaganju imamo 22 miliona iz IPARD-a 2 i ako to ne povučemo, vratiće se sve u EU fondove – kazao je Joković.

On je najavio i reformu šumarstva koja će donijeti brojne izmjene u ovoj oblasti, ističući da je za njeno uspješno sprovođenje neophodno vrijeme.

– Vrata ove vlade otvorena su za sve ideje i svi treba damo svoj maksimalan doprinos kako bi zajednički razvijali Crnu Goru – zaključio je Joković.