Nemirne vode Baltika

Piše: Nikola Banićević

Promijenite kurs ili ćemo udariti vaš brod". Odgovor sa američkog broda USS Yorktaown bio je kratak i hladan: "Plovimo u skladu sa međunarodnim pravom". Nekoliko trenutaka kasnije više nije bilo prostora za diplomatiju. Sovjetska fregata, gotovo tri puta manja od američke krstarice, povećala je brzinu i pod oštrim uglom krenula prema lijevom boku broda. U 10.07 časova čelični pramac sovjetskog broda snažno je udario u američku krstaricu. Zvuk metala o metal odjeknuo je morem. Sidro sovjetskog broda otkinulo se pri udaru, dok su na američkom brodu oštećeni lanseri raketa Harpun. Istovremeno je druga sovjetska fregata SKR-6 udarila američki razarač USS Caron. Tog februarskog jutra svijet je možda bio bliže direktnom pomorskom sukobu dvije nuklearne sile nego što je tada bio svjestan.

Posljednji incident u Baltičkom moru, u kojem je ruska korveta presrela brod njemačke obalske straže koji je pratio tanker povezan sa ruskom "flotom iz sjenke", mogao bi se posmatrati kao još jedna epizoda u dugom nizu tenzija između Ruske Federacije i NATO-a. Međutim, posmatran zajedno sa sličnim događajima posljednjih mjeseci, on ukazuje na mnogo širi proces. Sve je više znakova da se geopolitičko nadmetanje velikih sila postepeno seli sa kopna na more. Ne zato što kopneni sukobi gube značaj, već zato što su mora postala prostor u kojem se ukrštaju vojna moć, energetika, trgovina i kritična infrastruktura.

Baltičko more danas je jedan od najosjetljivijih evropskih bezbjednosnih prostora. Nakon ulaska Finske i Švedske u NATO, njegova strateška važnost dodatno je porasla. Istovremeno, evropske države pojačale su nadzor nad tankerima koji prevoze rusku naftu mimo zapadnih sankcija, dok Moskva sve otvorenije koristi ratne brodove kako bi zaštitila svoje pomorske interese. Time sankcije više nijesu samo ekonomska mjera, već sve više dobijaju i vojnu dimenziju. Slična slika vidi se i u Lamanšu. Ruski ratni brodovi sve češće prolaze ovim, jednim od najprometnijih pomorskih pravaca na svijetu, dok ih britanska mornarica prati gotovo rutinski. Istovremeno, London pojačava aktivnosti protiv ruske "flote iz sjenke", a Moskva odgovara demonstracijom vojnog prisustva. Nijedan od ovih incidenata sam po sebi ne predstavlja ozbiljnu krizu, ali njihova učestalost pokazuje da prostor za pogrešnu procjenu postaje sve manji.

Nikola Banićević

privatna arhiva

Ovakav obrazac nije ograničen samo na Evropu. Crveno more postalo je jedno od najrizičnijih područja za međunarodnu plovidbu nakon napada jemenskih Huta na trgovačke brodove. Kao odgovor, SAD i evropski saveznici rasporedili su ratne mornarice kako bi zaštitili jednu od ključnih svjetskih trgovačkih ruta. Time je još jednom potvrđeno da bezbjednost pomorskih koridora danas direktno utiče na cijene energenata, lance snabdijevanja i stabilnost globalne ekonomije. Na drugom kraju svijeta, u Indo-Pacifiku, more je već odavno postalo glavno geopolitičko poprište. Sporovi u Južnom kineskom moru, pitanje Tajvana i sve intenzivnije prisustvo američkih i kineskih ratnih brodova pokazuju da se najveće sile upravo na moru nadmeću za politički i ekonomski uticaj. Ni Arktik više nije izuzetak. Klimatske promjene otvaraju nove pomorske pravce, dok Ruska Federacija, NATO i NR Kina sve intenzivnije ulažu u vojno i logističko prisustvo na krajnjem sjeveru. Prostor koji je nekada bio simbol izolacije postaje nova geopolitička arena.

Velike sile sve manje demonstriraju moć osvajanjem teritorije, a sve više kontrolom pomorskih pravaca kroz koje prolaze energenti, roba, podmorski kablovi i digitalna komunikacija. Zato se savremena geopolitika više ne vodi samo oko granica država, već i oko slobode plovidbe, strateških moreuza i sigurnosti međunarodne trgovine. Presretanja brodova, pratnja tankera, demonstracija sile, oštećenja podmorske infrastrukture i elektronsko ometanje postaju novi instrumenti političkog pritiska. U takvim okolnostima dovoljan je jedan pogrešan manevar ili pogrešno protumačena odluka da lokalni incident preraste u ozbiljnu međunarodnu krizu. Zato incident u Baltičkom moru nije važan samo zbog toga što su se u njemu našli ruski i njemački brod. On predstavlja dio mnogo šireg globalnog obrasca. Od Baltika i Lamanša, preko Crvenog mora i Arktika, do Indo-Pacifika, mora ponovo postaju prostor na kojem se odmjerava moć velikih sila.

Istorija nas uči da su države koje su kontrolisale mora često određivale pravila međunarodnog poretka. Sve više izgleda da ni 21. vijek neće biti izuzetak. Nova linija fronta možda nije iscrtana na kopnu. Ona se već nalazi na svjetskim morima. Ko će biti na jedrima, a ko na sidrima, ostaje da se vidi.

(Autor je doktor političkih nauka, predavač na Univerzitetu Donja Gorica)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"