Smjena na tronu američke centralne banke

Piše: Dr Dejan Jovović

Ceremonija održana u Bijeloj kući, uz opširno obraćanje predsjednika Donalda Trampa, pokazala je koliko američki predsjednik želi da ima uticaj na FED i tijelo koje, između ostalog, odlučuje o kamatnim stopama. "Želim da Kevin bude potpuno nezavisan i da radi sjajan posao", rekao je Tramp prije nego što je Vorš položio zakletvu. Vorš je rekao da vjeruje da životni standard Amerikanaca može da se poboljša i da "FED ima veze sa tim". "Vodiću Federalne rezerve usmjerene na reforme", rekao je Vorš o instituciji koju, kako je naveo, izuzetno cijeni.

Poslednji predsjednik FED-a koji je položio zakletvu u Bijeloj kući bio je Alen Grinspin 1987. godine. Dvoje prethodnih predsjednika, Dženet Jelen i Džerom Pauel, zakletvu su položili u sjedištu FED-a na znatno skromnijim ceremonijama.

Analitičari otvaraju pitanje budućeg kretanja kamatnih stopa, s obzirom na to da je predsjednik Tramp u više navrata zahtijevao njihovo smanjenje. Postoji bojazan da bi popuštanje pod političkim pritiscima moglo da podstakne već visoku inflaciju u SAD.

Kevin Vorš je postao 17. čovjek na tronu FED-a. On je na toj funkciji naslijedio Džeroma Pauela, čiji je mandat obilježila borba sa inflacijom, pandemijska kriza i otvoreni sukobi sa predsjednikom Trampom oko nezavisnosti FED-a. Kevin Vorš (56) diplomirao je javnu politiku na Univerzitetu Stanford, a doktorirao pravo na Harvardu. Karijeru je započeo na Vol stritu, gdje je od 1995. do 2002. godine radio u investicionoj banci Morgan Stenli i napredovao do pozicije potpredsjednika i izvršnog direktora za spajanja i akvizicije. Nakon toga prelazi u Bijelu kuću, gdje je od 2002. do 2006. godine obavljao funkciju specijalnog savjetnika za ekonomsku politiku u administraciji predsjednika Džordža Buša Mlađeg. Sa samo 35 godina postao je najmlađi član Odbora guvernera Federalnih rezervi u istoriji ove institucije, a na toj poziciji je bio od 2006. do 2011. godine. Poslije odlaska iz centralne banke posvetio se akademskom radu, radeći kao profesor na poslovnoj školi na Stanfordu i kao viši saradnik u Huverovom institutu.

Džerom Pauel, kog je predsjednik Donald Tramp izabrao za prethodnog predsjednika FED-a, u januaru 2018. godine potvrđen je na tu dužnost glasanjem u Senatu. Taj bivši pravnik koji je u javnosti uživao ugled umjerenog republikanca i dobrog pregovarača, zamijenio je Dženet Jelen iz Demokratske stranke, prvu ženu na toj dužnosti, i tako postao 16. predsjednik najmoćnije centralne banke u svijetu.

Dejan Jovović

Politika

Prva javna neslaganja između Pauela i Trampa počela su ubrzo nakon što je Pauel preuzeo funkciju predsjednika FED-a, početkom 2018. godine. Tramp je uputio prvi javni napad na FED, izjavivši da "nije nimalo srećan" što kamatne stope rastu dok on pokušava da osnaži ekonomiju. Napetost je eskalirala kada je FED ponovo podigao kamatne stope, što je Tramp kritikovao. Rekao je da Pauelova politika ugrožava njegov ekonomski plan koristeći epitete "ludi" i "otkačeni" za FED i Pauela.

Tramp je u avgustu 2019. godine na "Tviteru" postavio čuveno pitanje: "Ko je naš veći neprijatelj, Džej Pauel ili predsjednik Si?" Uporedio je predsjednika FED-a sa liderom Kine, zbog odbijanja da agresivno smanji kamatne stope. Vremenu primirja između FED-a i Trampa kumovao je virus kovid 19. Rezultat Pauelove politike bio je smanjenje kamatnih stopa na faktički nulu 2020. godine. Potom i prevazilaženje naglog porasta inflacije od 2021. do 2023. godine nizom agresivnih povećanja kamatnih stopa. Dok nije bio na funkciji, Tramp je kritikovao Bajdenovu odluku da ponovo imenuje Pauela. Optužio ga je da je "politički nastrojen" i "prespor" u borbi protiv inflacije, dajući mu nadimak "gospodin prekasno".

Prva iskra prave eskalacije dogodila se u julu 2025. godine. Tada je Tramp posjetio gradilište renoviranja sjedišta FED-a i pred novinarima se prepirao sa Pauelom oko prekoračenja troškova od 2,5 milijardi dolara. Optužio ga je za "brutalnu nekompetentnost". Tramp je pred kamerama tvrdio da su troškovi renoviranja skočili sa 2,7 na 3,1 milijardu dolara, optužujući FED za rasipanje novca. Pauel je odmah reagovao i klimajući glavom rekao: "Nisam upoznat sa tim brojevima." Mnogi analitičari su ovaj incident vidjeli kao Trampov pokušaj, da ukroti FED i pronađe povod za Pauelovu smjenu zbog nezadovoljstva kamatnim stopama.

Džerom Pauel završio je 15. maja mandat predsjednika Federalnih rezervi SAD, ostavljajući iza sebe jedan od najburnijih perioda u modernoj istoriji američke monetarne politike. Tokom godina na tronu FED-a suočio se sa pandemijom virusa korona, rekordnom inflacijom, naglim promjenama kamatnih stopa i otvorenim političkim pritiscima iz Vašingtona. Upravo zbog načina na koji je vodio centralnu banku u kriznim okolnostima, brojni strani mediji ocenjuju da njegov odlazak predstavlja kraj jedne ere u američkoj ekonomiji. Pauel je tokom pandemije 2020. godine drastično smanjio kamatne stope i pokrenuo masovne programe otkupa obveznica, kako bi stabilizovao tržište i spriječio dublju recesiju. Međutim, nakon snažnog rasta inflacije, FED je kasnije započeo najagresivniji ciklus povećanja kamata u poslednje četiri decenije.

Agencija Rojters ocjenjuje da će Pauelova ostavština biti upamćena ne samo po monetarnoj politici već i po načinu na koji je branio nezavisnost Federalnih rezervi i gradio odnose sa američkim Kongresom u periodu snažnih političkih podjela. Prema pisanju "Vašington posta", Pauel je tokom mandata uspio da izvede američku ekonomiju iz pandemijske recesije bez dugotrajnog ekonomskog kolapsa, ali mu kritičari zamjeraju što je inflaciju u početku procijenio kao "privremenu", zbog čega je FED kasnije morao agresivnije da reaguje. Njegov odnos sa Donaldom Trampom obilježio je veliki dio drugog mandata. Tramp je više puta javno kritikovao Pauela zbog visine kamatnih stopa, dok su politički i pravni pritisci na FED poslednjih mjeseci dodatno pojačani. Pojedini američki mediji i analitičari ocjenjuju da je upravo zbog toga Pauel odlučio da ostane član Upravnog odbora Federalnih rezervi i nakon isteka predsjedničkog mandata.

Njegov naslednik Kevin Vorš preuzima funkciju u trenutku kada je inflacija u SAD ponovo u porastu, a tržišta očekuju nastavak neizvjesnosti oko buduće politike kamata. Rojters navodi da bi Vorš mogao da promijeni dosadašnji pristup FED-a, posebno kada je riječ o smanjivanju bilansa centralne banke i manjem oslanjanju na intervencije na tržištu. Promjena na čelu Federalnih rezervi dolazi u osjetljivom trenutku za globalnu ekonomiju, jer investitori strahuju od mogućeg sukoba između političkih očekivanja Bijele kuće i potrebe centralne banke da zadrži kontrolu nad inflacijom.

Iako više neće biti predsjednik FED-a, Pauel ostaje važan faktor unutar američke centralne banke. Sam je najavio da neće igrati ulogu "predsjednika iz sjenke", ali njegovo prisustvo u Upravnom odboru mnogi vide kao svojevrsni balans u periodu tranzicije i političkih pritisaka na ovu instituciju.

Vorš se smatra znatno bližim Trampu od Pauela, posebno po pitanju kamatnih stopa. Tramp već dugo traži agresivno smanjenje kamata kako bi podstakao ekonomiju, ali novi predsjednik FED-a funkciju preuzima u veoma komplikovanom trenutku, dok inflacija u SAD ponovo raste zbog energetske krize izazvane ratom SAD i Izraela protiv Irana.

Dolazak Vorša mogao bi da donese velike promjene u načinu rada FED-a. On je ranije zagovarao smanjenje ogromnog bilansa centralne banke, manje sastanaka o monetarnoj politici, manji broj konferencija za medije i ograničavanje signala tržištu o budućem kretanju kamata. Analitičari ocjenjuju da će Vorš pokušati da vrati FED tradicionalnijoj ulozi i smanji njegov uticaj na finansijska tržišta, posebno nakon godina masovnih intervencija tokom finansijske krize i pandemije, a tržišta već pažljivo prate da li će novi šef centralne banke nastaviti restriktivnu politiku zbog inflacije, ili će biti pod pritiskom Bijele kuće da krene sa smanjenjem kamata.

Džerom Pauel je zvanično završio mandat predsjednika američkih Federalnih rezervi, nakon osam godina tokom kojih je vodio centralnu banku kroz pandemiju, inflacioni talas i snažne političke pritiske. Iako odlazi sa čela FED-a, Pauel ostaje član Upravnog odbora do 2028. godine, što se tumači kao pokušaj očuvanja nezavisnosti ove institucije u periodu političkih turbulencija.

politika.rs

(Autor je ekonomista, naučni savjetnik)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana"