Proces privatizacije hercegnovskih hotela velikih kapaciteta, koji ni nakon decenije nije dao željene rezultate, neriješeno pitanje vodosnabdijevanja grada, odsustvo državne zaštite i opštinskog stumulansa vodičke službe, te nedovoljna i bezidejna iskorišćenost postojećih resursa, uz nepostojanje jasnog koncepta eksploatacije hercegnovskog zaleđa i nautičkog turizma, jasno ukazuju na potpunu i višedecenijsku degradaciju turizma kao osnovne privredne grane Herceg Novog.
Ovome treba dodati i nedovoljnu povezanost Turističke organizacije sa turističkim agencijama, hotelima, domaćinstvima, ugostiteljskim objektima...
Pri tom se od aprila prošle godine, s izuzetkom jula i avgusta, Turistička organizacija nalazi u blokadi zahvaljujući krizi vlasti u Herceg Novom.
Radnici ne primaju plate, zakup prostorija u kojima su smješteni ističe krajem mjeseca, a novac namijenjen za manifestacije, poput dočeka Nove godine i nastupajućeg Praznika mimoze „vezan je” zbog neusvajanja finansijskog plana i programa rada organizacije za 2014. godinu od strane SO.
Bogdan Kočetanović, direktor TO, nije želio da komentariše nijedan od ovih problema. Pa čak ni da iznese statističke podatke o tome koliko je turista lani posjetilo grad i kakve su utiske o njemu ponijeli, iako je upravo TO grada radila tradicionalnu „Anketu turista”.
Hotel „Lajthaus” (bivši „Metalurg”) u Igalu jedan je od rijetkih uspješnih hotela koji iz godine u godinu bilježi porast broja gostiju i noćenja i koji radi tokom cijele godine. Kompanija „Lajthaus of Montenegro”, vlasnik ovog objekta, uspjela je da etapnom, ali ne i cjelovitom rekonstrukcijom podigne kvalitet usluga i sada imaju 80 kreveta u luksuznim sobama i apratmanima, moderan restoran, aperitiv bar, recepciju. Ipak, i to ne ide po planu, jer ih je neažurna opštinska administracija usporila u namjerama da posao nastave na čitavom objektu. Direktor Jovan Vukalović kaže da se trude da nešto pomjere s mrtve tačke, ali da to ne mogu činiti sami.
– Postavlja se pitanje da li u Novom uopšte postoji turistička privreda? Nemamo nikakvih aktivnosti na promociji grada. Tome sigurno doprinosi nepostojanje kvalitetne ponude. Pored toga, sve se radi prilično kasno. Mi smo uveliko morali da pripremamo narednu ljetnju sezonu, a umjesto toga tek se dogovara program za „Praznik mimoze” koji počinje za 20 dana. I s organizacijom dočeka Nove godine počelo se sredinom decembra, a sve je to jako kasno ako želite da dovede goste sa strane. TO grada praktično ne funkcioniše, a oni bi trebalo da budu okosnica turističke privrede. Mnogo toga se radilo pogrešno, a radi se i dalje. U takvim okolnostima jako je teško poslovati. Ako nemate sadržajnu ponudu u gradu teško da kao pojedinac možete obezbijediti pune krevete u dužem periodu. Želimo da podstaknemo gradske vlasti da shvate ozbiljnost situacije i počnu da rade svoj posao – poručio je Vukalović.
Oči Novljana uprte su i u „Azmontov” turistički kompleks u Kumboru.
Prema mišljenju turističkih poslenika, „Portonovi” će biti zamajac turističkom, ekonomskom i investicionom razvoju Herceg Novog.
Goran Čolović, vlasnik TA „Gorbis”, smatra da nove investicije treba dočekati spremno s planovima od kojih će prvenstveno grad imati koristi. On je naglasio da je pomalo degutantno pričati o turizmu u Herceg Novom, jer se ništa nije uradilo da grad postane poželjna destinacija. Po njemu, osnov svega predstavlja stvaranje boljih uslova za život, koji počinju od niza „malih” stvari. Njegova agencija preuzela je inicijativu u saradnji s gradom kako bi napravili bazu privatnog smještaja.
– Imamo 10.000 registrovanih kreveta i sigurno dvaput više neregistrovanih. Cilj nam je da ih okupimo u jedinstvenu ponudu, odredimo njihove kategorije i kao takve ih ponudimo tržištu, ne na period od 20 ili 30 dana nego minimum na tri-četiri mjeseca. Na taj način bi svi gosti bili evidentirani, bila bi bolja naplata boravišne takse, postojala bi organizovana briga za turiste. Od ovakvog načina poslovanja svi bi imali koristi. Izdavaoci smještaja imali bi pune kapacitete u dužem periodu, agencije dobitak organizovanjem izleta, a tu bi svoje mjesto trebalo da ima i TO grada koja mora da animira goste i da smišljeno i odgovorno utroši sredstva koja prihoduje. Nadamo se da ćemo bazu podataka zajednički napraviti do kraja januara i da ćemo s prodajom početi u martu ili aprilu – kazao je Čolović.
K.Matović
Krušo vidi Azurnu obalu
Predstavnici koalicije koja će činiti novu vlast – Grupa birača „Izbor” i DPS tvrde da će pod njihovim vođstvom grad turistički procvjetati.
– Herceg Novi u narednih nekoliko godina vidim kao Azurnu obalu – kazao je Dušan Radović Krušo, osnivač „Izbora”.
– Moj prioritet biće zaustavljanje prodaje Instituta Igalo, rješavanje problema Vektra Boke pronalaskom partnera, a potom ulaganje u infrastrukturu grada. Naša ideja je da napravimo samoodrživ grad. Planiramo gradnju 25 novih hotela, minimum 30.000 kreveta, turizam koji će trajati tokom čitave godine, izgradnju mini ski-centra na Orjenu, obećao je Dušan Radović Krušo.
Luka Kotor da nema monopol
Čolović smatra da nije dobro imati monopol bilo kakve vrste u turističkoj privredi, a takav monopol po njemu ima AD Luka Kotor kada je riječ o kruzingu.
– Zbog toga smo Privrednoj komori uputili predlog da se uđe u projekat „Bokokotorski zaliv, četiri grada-četiri luke”. Naš je interes da se ta ponuda proširi i da ne postoji samo jedna luka, već da, osim Kotora, u funkciji budu Tivat, Risan i Zelenika. Naravno, ovu zamisao mora da prati odgovarajuća infrastruktura, ali i ponuda. Mi imamo priču, istoriju, kulturu, tradiciju, ali moramo imati planove da to pratimo i ponudimo gostu. Dug je to put, ali možemo započeti s onim što imamo i da idemo dalje. Neophodno je uliti vjeru ljudima da možemo, na osnovu sopstvenih, ali i i iskustava drugih koji to dobro rade – poručio je Čolović.