Vlast Crne Gore nije uspjela da realizuje milenijumske razvojne ciljeve (MRC) kojima je bilo predviđeno da se tokom 2015. godine nezaposlenost stanovništva smanji na 9 odsto (sa 14,06) i da se siromaštvo smanji na 5,6 odsto (sa 11,3). Od ukupno osam MRC, vlasti su uspjele da realizuju samo dva – poboljšanje zdravlja majki i smanjenje smrtnosti kod djece, za tri je konstatovano da je nemoguće očekivati da će se realizovati tokom 2015. godine, i za preostala tri da postoji mogućnost da će biti ostvareni.
U Crnoj Gori je trenutno 32.616 nezaposlenih, dok oko 70.000 građana živi ispod donje linije siromaštva.
Kako se konstatuje u publikaciji „Okvir za ubrzanje progresa u dostizanju milenijumskih razvojnih ciljeva – Akcioni plan za zapošljavanje mladih“, koju je objavilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Crna Gora neke od MRC, čija je realizacija planirana za 2015. godinu, nije ostvarila zbog „ekonomske krize“.
– Iako Crna Gora napreduje u ostvarenju seta od osam nacionalizovanih milenijumskih razvojnih ciljeva, ekonomska kriza i negativni trendovi učinili su cilj smanjenja siromaštva praktično neostvarivim do 2015. godine. Stoga su neophodne hitne intervencije da se jaz između ostvarenog i planiranog smanji, a u isto vrijeme i da se osigura kontinuiran napredak u periodu nakon 2015. Trend smanjenja siromaštva bio je očigledan od sredine prošle decenije do 2008. godine, kad je situacija bila najpovoljnija i kad su gotovo svi indikatori bili na nivou vrijednosti postavljenih za 2015, a neki čak i znatno bolji. Od tada je u Crnoj Gori zabilježeno značajno povećanje nivoa indikatora, što je posebno došlo do izražaja u 2011. godini, kad su stope siromaštva i jaz i oštrina siromaštva bili dva puta veći od projektovanih vrijednosti – konstatuje se u dokumentu ministarstva.
Navodi se da je 2005. godine stopa siromaštva bila 11,2 odsto, da je najniža bila 2008. kada je iznosila 4,8, a plan je bio da u 2015. iznosi 5,6 odsto. Plan je bio i da u ovoj godini jaz siromaštva iznosi 0,9 odsto, a da oštrina siromaštva bude 0,3 odsto.
Povodom pitanja smanjenja regionalnih razvojnih razlika, nadležni organi takođe nijesu imali uspjeha.
Stopa siromaštva na sjeveru 2011. godine iznosila je čak 17,5 odsto, a plan je bio da se u 2015. godini smanji na 8,9. Prema podacima iz 2011, stopa siromaštva u ruralnim predjelima iznosila je 18,9 odsto, a plan je da se u ovoj godini svede na 8,2.
Isti (ne)uspjeh nadležnih zabilježen je i povodom pitanja smanjenja stope nezaposlenih. Plan je da se u ovoj godini stopa nezaposlenosti smanji na 9 odsto.
– U kretanju stope nezaposlenosti mogu se uočiti pozitivni i negativni trendovi. Period od 2004. do 2008. karakteriše značajan (za oko 10 procentnih poena) pad stope, odnosno napredak ka ostvarivanju cilja. Tokom poslednjih pet godina ta stopa je blago rasla i dostigla je 19,7 odsto u 2012. godini. Skoro petina aktivnog stanovništva u zemlji 2012. godine bila je nezaposlena, što znači da nije realno očekivati postizanje cilja od devet odsto do 2015. godine. Razlika u nezaposlenosti žena i muškaraca bitno je smanjena tokom protekle decenije. Tako da je u 2012. godini stopa nezaposlenosti žena bila veća od stope nezaposlenosti muškaraca za samo jedan procentni poen. Stopa dugoročne nezaposlenosti tokom proteklih pet godina gotovo je konstantna i dvostruko veća od planirane – piše u dokumentu.
Ukazuju da su stope siromaštva u ruralnim područjima i u sjevernom regionu gotovo duplo veće od nacionalnog prosjeka.
– Oko polovine stanovništva sjevernog regiona i većina seoskog stanovništva je siromašno. Romi i Egipćani socijalno su najugroženiji, a za njima slijede izbjeglice i raseljena lica, korisnici socijalne pomoći, zatim penzioneri, dugotrajno nezaposleni i osobe s invaliditetom. Izražena je visoka stopa nezaposlenosti mladih, kao i veliki broj mladih koji nijesu u obrazovnom sistemu, nijesu zaposleni niti traže posao. Djeca su u mnogo većoj mjeri izložena siromaštvu nego odrasli, pa je svako deseto dijete u zemlji siromašno – piše u publikaciji.
Predsjednik NVO Borba protiv siromaštva Radovan Tošković kazao je da nije realno da oni koji su uništili crnogorsku privredu mogu učestvovati u njenom obnavanju. On je pozvao vlasti da saopšte zašto neće potrošačku korpu da usklade sa evropskom, jer je to, kako cijeni, pokazatelj životnog standarda građana.
– Vlada je grobar crnogorske privrede i totalno je nesposobna da vodi državu uopšte. Oni koji su uništili privredu ne mogu je obnoviti. Znamo kakav je bio standard građana prije 25 godina, a kakav je sada. Stalno ispiraju usta i Evropom i standardima, a nikako do njih da dođu – konstatuje Tošković.
Za predsjednika Udruženog sindikata državnih institucija Veselina Vujanovića ovakvi ciljevi su realni i ostvarljivi ako se iskoriste i stave u funkciju svi kapaciteti kojima raspolaže jedna država.
– Mislim da taj cilj nije bio nedostižan. Ekonomska kriza je sigurno nešto što je uticalo da se taj cilj ne ispuni, a sigurno i globalna politička situacija – kazao je za „Dan” Vujanović.
Crpljenjem svih mogućih resursa, kako ocjenjuje, može se doći do ostvarenja određenog cilja.A.T.
Ciljevi
Kako je objavljeno u publikaciji koju je Ministarstvo održivog razvoja i turizma uradilo u saradnji sa resorom rada i socijalnog staranja i Upravom za mlade i sport, Crna Gora nije uspjela da realizuje MRC 1 – siromaštvo), MRC 3 – rodna ravnopravnost i MRC 7 – održivost životne sredine.
Realno je, kako konstatuju, očekivati da će Crna Gora do 2015. godine ostvariti MRC 2 – univerzalno obrazovanje.
– MRC 4 (smanjenje smrtnosti djece) ostvaren je već od 2009. godine, osim u dijelu koji obuhvata imunizacije, a i taj dio je blizu cilja, a ujedno su postignuti i relevantni ciljevi definisani u SZO i nacionalnim politikama i strategijama. MRC 5 je već ispunjen. Od sredine prošle decenije svi porođaji u zemlji odvijaju se uz prisustvo kvalifikovanog medicinskog osoblja, pa gotovo da nema smrtnih slučajeva vezanih za trudnoću, porođaj i postporođajni period – navodi se u dokumentu.
Navode da će MRC 6 – borba protiv HIV/AIDS, tuberkuloze i ostalih bolesti – biti djelimično ispunjen do 2015. godine, dok se očekuje da 2015. bude ostvaren MRC 8 – globalno partnerstvo za razvoj .
Sve veći broj nezaposlenih visokoškolaca
Vlasti konstatuju sve veći broj nezaposlenih visokoškolaca.
– Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na kraju 2006. godine bilo je 2.369 visokoškolaca, što je predstavljalo šest odsto ukupnog broja nezaposlenih (39.480), da bi krajem novembra 2012. to učešće iznosilo 21,02 odsto (6.456 visokoškolaca).
Istovremeno, svake godine rastao je i broj novoprijavljenih visokoškolaca (sa 4.228 u 2006. godini na 7.731 u 2012), a posebno onih bez radnog staža (sa 1.135 u 2006. godini na 3.539 u 2012), odnosno onih koji dolaze iz sistema redovnog obrazovanja – konstatuje se u dokumentu.