Inspekcija rada Uprave za inspekcijske poslove u prošloj i ovoj godini registrovala je 36 slučajeva radne eksploatacije djece, koja su bila angažovana na crno, odnosno bez ugovora o radu. Djeca koja su zatečena na poslu bila su uzrasta od 15 do 18 godina, a inspektori rada tvrde da nijesu evidentirali slučajeve koji bi se mogli tretirati kao najgori oblik radnog angažovanja djece u bilo kojoj djelatnosti.
U ovoj godini zabilježeno je 25 slučajeva radnog angažovanja djece u neformalnom radu, i to uglavnom tokom sezone na Crnogorskom primorju. To je duplo više nego u 2014. godini, kada je bilo 11 takvih slučajeva.
– Djeca nijesu obavljala teške i opasne poslove, već poslove prodavca ili pomoćnog radnika u trgovinskim objektima, na punktovima i tezgama za promet voća, igračaka, bižuterije i slično. U ovoj godini izrečeno je 25 novčanih kazni u iznosu od po 200 eura odgovornom licu i donijeti su ukazi za otklanjanje nepravilnosti. Kazne su plaćene, a nepravilnosti otklonjene tako što je sa jednim brojem djece zaključen ugovor u skladu sa zakonom, dok ostali nisu nastavili sa radom – tvrde u Upravi.
Na pitanje pod kojim uslovima dijete može biti radno angažovano, u Upravi za inspekcijske poslove kažu da se ugovor o radu može zaključiti sa licem mlađim od 18 godina, uz saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca.
– Radni odnos može se zasnovati ukoliko rad ne ugrožava zdravlje, moral i obrazovanje djeteta, odnosno ako takav rad nije zakonom zabranjen. Ugovor se može zaključiti i na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa kojim se utvrđuje njegova sposobnost za obavljanje poslova za koje zaključuje ugovor o radu i ako takvi poslovi ne štete njegovom zdravlju. Takođe, propisana je donja starosna granica od najmanje 15 godina života, kao opšti uslov za zaključivanje ugovora o radu – objašnjavaju inspektori.
U prošloj godini 11 maloljetnika radilo je na crno. Zbog angažovanja maloljetnika inspektori su kažnjavali poslodavce, a u svih 11 registrovanih slučajeva izrečene su novčane sankcije uglavnom od 200 eura, a bilo je i onih od 530 eura.
– Crnogorska je tradicija da se djeca štite od napornog rada, pa čak i od zapošljavanja na lakšim poslovima, dok su na redovnom školovanju, posebno do punoljetstva – konstatuje se u izvještaju o primjeni Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta.
Kada su u pitanju različiti oblici zloupotrebe djece, kao prioritetno se nameće pitanje problema djece koja se bave prosjačenjem i koja žive i rade na ulici. Na ovaj problem zaštitnik je više puta ukazivao i davao preporuke nadležnima za unapređenje stanja u oblasti zaštitit ove kategorije djece.
Djecu koja se bave prosjačenjem kontrolišu Uprava policije i Komunalna policija u okviru lokalnih uprava, koje se bave upućivanjem ovih mališana u nadležne ustanove i službe.
U instituciji Zaštitnika ljudskih prava primjećuju napredak u postupanju nadležnih službi u suzbijanju prosjačenja i zaštiti djece koja se time bave.
Sociolog Srđan Vukadinović ocjenjuje za „Dan” da djeca stupaju u radne odnose, pa i one koji su mimo zakona, zbog katastrofalne ekonomske situacije. On ističe da država nikako ne smije predstaviti poslodavce koji angažuju djecu kao dobročinitelje, jer se ta djeca izrabljuju.
– Dijete sa 15 godina je puno snage i elana i misli da može sve. Ipak, granice postoje i nerealno je da dijete radi po osam ili deset sati, jer ono mora da živi – da ima djetinjstvo. Poslodavci koji ih angažuju ne misle o njima kao o djeci, nego kao o nekom ko mora da radi koliko on smatra da treba. Nažalost, dešava se da djeca preuzmu brigu o cijeloj porodici ako su roditelji bolesni i ne mogu da rade. To za posledicu ima isključivanje iz nekih normalnih tokova. Umjesto da misle samo o školi, oni moraju da zarađuju i da izdržavaju sebe i familiju. Oni se kasnije teško uključuju u normalne životne tokove – smatra Vukadinović.
M.S.
Pravo i psihologija da se ujedine
Psiholog Radmila Stupar Đurišić ističe da je od velike važnosti da djeca budu uključena u radni proces, ali ističe da je u našoj državi sistem zaštite maloljetnih radnika jako loš. Ona smatra da se kod nas djeca eksploatišu jer nijesu adekvatno plaćena.
– Djeca rade i ona su naučena da moraju mnogo da rade i da budu loše plaćena, što nije dobro. Idealno bi bilo kada bi djeca mogla da rade od 15 godina, ali uz maksimalni zaštitu, pošteđeni svake vrste eksploatacije i psihičkog i fizičkog zlostavljanja. Pravo i psihologija se moraju ujediniti jer dijete treba da stekne radnu naviku, ali mu treba omogućiti da se normalno razvija uz poštovanje svih njegovih prava. Nipošto ne smijemo dozvoljavati da djeca rade na crno jer se time šalje poruka da je to normalna stvar, a nije. Zašto zakon mora štititi djecu maksimalno, a poslodavci moraju poštovati dijete kao ličnost i kvalitetno ga plaćati i pošteno se odnositi prema njemu – poručuje u izjavi za „Dan” Stupar Đurišić.