Vlada je usvojila koncesioni akt za dodjelu koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj, prema kojem će budući koncesionar plaćati 123,3 hiljade eura fiksnu godišnju naknadu za korišćenje koncesionog područja. Varijabilna će iznositi minimum 150 do 250 hiljada eura. Prema podacima iz katastra, u pitanju je imovina koju je dosad koristila firma Jadransko brodogradilište, koja je otišla u stečaj.
Prema aktu usvojenom na jučerašnjoj sjednici Vlade, koncesija se daje na 30 godina, a u razvoj Brodogradilišta biće potrebno investirati iznos koji ne smije biti manji od 20 miliona eura u periodu od tri godine od dana stupanja na snagu ugovora o koncesiji.
– Ponuđač je obavezan da dostavi poslovnu strategiju, biznis plan, sa procjenom finansijske i tehničke izvodljivosti izgradnje infrastrukture, o održavanju postojeće infrastrukture i razvoju i modernizaciji lučkih usluga – piše u aktu.
Ciljevi dodjele koncesije su adaptacija, rekonstrukcija, izgradnja i opremanje brodogradilišne luke, zaključivanje ugovora sa ponuđačem koji posjeduje relevantno iskustvo u brodogradnji, te da spriječi ili otkloni moguće posledice zagađenja životne sredine. Koncesiono područje je sa operativnom obalom i gatovima površine 108.294 kvadrata.
Budući koncesionar će morati da ima u poslednje tri godine prihod od najmanje 25 miliona eura, dok će mu osnovna djelatnost morati da bude izgradnja i popravke jahti i megajahti. Ponuđač će morati da ima najmanje pet godina neprekidnog dokazanog iskustva u tim poslovima.
Fiksna godišnja naknada od 123,3 hiljade eura moraće da se plaća do kraja 2025. godine i plaćaće se svaka tri mjeseca unaprijed.
– Varijabilna koncesiona naknada će biti pet odsto ukoliko prihod umanjen za rashod bez troškova amortizacije (EBITDA) bude do pet miliona eura, a tri odsto ukoliko pređe preko tog iznosa. Varijabilna koncesiona naknada se plaća jednom godišnje nakon usvajanja finansijskih iskaza – piše u dokumentu Vlade.
Pet odsto od pet miliona je 50 hiljada, što znači da će u jednoj varijanti minimalna varijabilna naknada biti 250 hiljada, a u drugoj malo preko 150 hiljada.
Za Brodogradilište je interesovanje proteklih godina iskazivala Damen šipjard grupa, koja je u poslovnim vezama sa kanadskim biznismenom Piterom Mankom. Oni su na poslednjem tenderu za kupovinu akcija Brodogradilišta ponudili pet miliona eura. Problem je što su novac ponudili za imovinu a ne za akcije, zbog čega je tender propao.
Sa njima je poslednjih mjeseci, otkako je uveden stečaj u Brodogradilište, pregovarano o opcijama za preuzimanje preduzeća iz stečaja. Stečaj je tražila Poreska uprava, u dogovoru sa Savjetom za privatizaciju, koji je želio da partnera za Broogradilište nađe kroz stečaj. Razlog za to je što je Manku trebala imovina Brodogradilišta, a ne akcije preduzeća.
Vlada je juče donijela i odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort Kapital estejt u Bečićima. Planirana investicija u izgradnju ovog ekskluzivnog hotelskog kompleksa najviše kategorije, sa objektima ukupne površine od 650.000 kvadrata, iznosi oko 70 miliona eura, a zaposliće preko 400 radnika.
D.M.
Izbrisali sporni član 25
Vlada je usvojila i predlog zakona o morskom dobru, koji je u ranijim navratima naišao na osudu i revolt javnosti. Nakon što je raniji predlog povučen, Vlada je u novom predlogu izbrisala jedan od najspornijih članova iz prethodnog akta – član broj 25.
Taj član koji je definisao oblast neprenosivosti stvarnih prava, predviđao je da se na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima, pristaništima, privezištima, pontama, postama, mandraćima, sidrištima i vezovima ne može sticati pravo svojine ni druga stvarna prava po bilo kom osnovu. Odnosno, da djeca primoraca, koji imaju imovinu u zoni morskog dobra, tu imovinu ne mogu naslijediti.
Za tri opštine 10,25 miliona
Vlada je shodno izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za ovu godinu dala saglasnost opštinama Ulcinj, Danilovgrad i Rožaje da se zaduže 10,25 miliona eura.
Vlada je usvojila informaciju o dugoročnom zaduživanju Opštine Danilovgrad u cilju realizacije sanacionog plana za prevazilaženje finansijskih teškoća u iznosu od 2,5 miliona eura. Opštini Ulcinj odobren je kredit u iznosu od 4,25 miliona, dok je Rožajama odobreno zaduženje od 3,5 miliona.M.M.