Transparentnost rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) od njenog uspostavljanja nije na zavidnom nivou, jer su jedini izvor informisanja saopštenja koja se objavljuju na njenoj internet stranici, a koja uglavnom sadrže polovične i selektivne informacije i ne govore dovoljno ni o načinu niti o rezultatima rada, ocijenila je za „Dan” saradnica na programima u Institutu Alternativa (IA) Ana Đurnić. Ona je navela da je IA od uspostavljanja Agencije ukazivala više puta na problematičnu transparentnost njenog rada, naročito Savjeta, i insistirala da se sjednice tog tijela otvore za predstavnike NVO i medija.
– Podsjećam da su sjednice Savjeta Agencije sve do 1. januara 2016. godine, u skladu sa poslovnikom, bile otvorene za predstavnike NVO i medija, ali je ova dobra praksa naglo prekinuta, uz obrazloženje da je stav Savjeta da predstavnici NVO praćenjem sjednica ne doprinose efikasnosti njenog rada i da mogu samo učestvovati u radu, a da se predstavnici medija moraju akreditovati kod Agencije kada ona usvoji pravilnik o akreditaciji medija. Međutim, izmjenama poslovnika koje su usvojene prošle sedmice napravljen je korak nazad u odnosu na prethodnu praksu, usvajanjem odluke o izmjeni i dopunama poslovnika o radu Savjeta, kojom je u dijelu koji se odnosi na predstavnike NVO izbrisana riječ „prisustvovati”, a već pomenuti „stav Savjeta” inkorporiran u poslovnik. Time su sjednice Savjeta za predstavnike NVO definitivno zatvorene za praćenje – ukazala je Đurnićeva za „Dan”.
Dodala je da je izmjenama poslovnika predstavnicima medija omogućeno praćenje po principu koji je ranije važio za NVO i podrazumijeva individualno prijavljivanje za svaku sjednicu, o čemu će odlučivati članovi Savjeta.
– Ovo nije dobar način da se riješi pitanje trasparentnosti rada Savjeta i trebalo je, kako je to prvobitno planirano, usvojiti pravilnik o akreditaciji medija, kojim bi se propisali jednaki uslovi za akreditaciju za predstavnike svih medija. Izabrano rješenje ostavlja veliki prostor za diskreciono odlučivanje članova Savjeta o tome predstavnicima kojih medija će biti omogućeno da prate sjednice. Nijesam upoznata sa razlozima zbog kojih su se članovi Savjeta odlučili za ovakvo rješenje, bitno drugačije od prvobitno planiranog, ali smatram da bi ove izmjene trebalo ponovo razmotriti i usvojiti pomenuti pravilnik – ocijenila je Đurnićeva.
Ona ističe da Agenciji nijesu dati dovoljno jaki mehanizmi kontrole i procesuiranja odgovornih lica kada utvrdi nepravilnosti u oblastima koje bi trebalo da kontroliše, a koje su, kako kaže, brojne i posebno osjetljive (sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera, kontrola političkih subjekata i izbornih kampanja, integritet i lobiranje, zaštita zviždača).
– Međutim, izvještaj je pokazao da se čak i onda kada, u okviru svojih nadležnosti, utvrdi nepravilnosti Agencija se češće opredjeljuje za „mekše” mjere sankcionisanja kontrolisanih subjekata. Na primjer, u dijelu sprečavanja sukoba privatnog i javnog interesa u vršenju javnih funkcija, definisani indikatori su broj mišljenja i odluka Agencije o postojanju sukoba interesa. Prema izvještaju, rezultat Agencije je 95 mišljenja i 11 odluka i zaključaka, kao i 22 podnijete ostavke javnih funkcionera kada je dato mišljenje Agencije da javni funkcioner obavlja nespojive funkcije, što, tako prikazano, ukazuje na pozitivan učinak Agencije – ukazala je Đurnićeva, podsjećajući da Zakon o sprečavanju korupcije propisuje prekršajnu odgovornost javnog funkcionera za obavljanje nespojivih funkcija i novčanu kaznu od 500 do 2.000 eura.
Ona napominje da je nadležnost Agencije i izdavanje prekršajnih naloga i pokretanje prekršajnog postupka za povrede odredaba zakona iz njene nadležnosti.
– Iz izvještaja ASK nije jasno koje su nespojive funkcije javni funkcioneri obavljali, koliko dugo, da li je Agencija pokrenula prekšajne postupke protiv funkcionera za koje je utvrdila ovakvo kršenje zakona, da li će oni platiti zakonsku kaznu, ili je podnošenje 22 ostavke dovoljno mjerljiv rezultat za Agenciju – navela je ona.
Đurnićeva objašnjava da je oblast integriteta još jedna sfera rada Agencije u kojoj, kako kaže, već sada postoji prostor za utvrđivanje prekršajne odgovornosti, a u kojoj takođe nema vidljivih rezultata ASK.
– O planovima integriteta u izvještaju ASK se kaže samo koliko je organa vlasti u izvještajnom periodu imenovalo menadžere integriteta – 358, i usvojilo i dostavilo Agenciji planove integriteta u izvještajnom periodu – 303 od 730, što je u redu ako se ima u vidu da je rok za ispunjenje ove zakonske obaveze 15. april, te da izvještajni period ne obuhvata ovaj rok. Međutim, ni mjesec po isteku roka nema nove informacije Agencije o tome koji organi vlasti nijesu ispunili ovu obavezu, niti koje je mjere po tom pitanju Agencija preduzela. Za organe vlasti koji ne usvoje do 31. marta i dostave Agenciji plan integriteta do 15. aprila ali i ne imenuju menadžera integriteta, Zakon o sprečavanju korupcije previđa novčanu kaznu od 1.000 do 10.000 eura, a za odgovorno lice u organu vlasti 500 do 2.000 eura. Međutim, nema podataka o tome da li će i koji organi vlasti i odgovorna lica odgovarati za kršenje ovih zakonskih odredaba – istakla je ona.
Đurnićeva smatra da Agencija treba detaljnije da informiše javnost o rezultatima, te da podaci o organima vlasti i odgovornim licima u njima, kao i o javnim funkcionerima za koje je utvrđeno kršenje zakona, budu javno dostupni.
A.O. – M.V.
Još nema izvještaja za Tivat
Đurnićeva ukazuje da Agencija još nije usvojila izvještaj o sprovedenom nadzoru u toku izborne kampanje i izvršenoj kontroli finansiranja izborne kampanje političkih subjekata u Tivtu, što je, podsjeća, dužna da učini u roku od 60 dana od dana proglašenja konačnih rezultata izbora.
– Treba sačekati usvajanje i objavljivanje ovog izvještaja da bi se ocijenio rad Agencije u ovoj oblasti – navela je ona.