PRIREDIO: ALEKSANDAR ĆUKOVIĆ
Svoj književni opus Stojana (Garović) Magdelinić započinje romanom „Jedan mogući život”, koji je imao više izdanja (1999. i 2003. „Narodna knjiga – Alfa”, Beograd i 2011. „Raška škola“ Beograd). Ovo djelo je prof. dr Radojka Vukčević ocijenila kao „personalnu istoriju”.
Upravo o „Jednom mogućem životu” prof. dr Vukčević je govorila na Međunarodnom književnom skupu čija je tema bila „Roman sjećanja”, a održan je u Herceg Novom, 25.5.2006. Uvažena Vukčević je govorila i na promociji romana S. Magdelinić u Podgorici, u junu 2006. godine, i tom prilikom ukazala da Stojana Magdelinić pravi iskorak u izazivanju postmodernih granica tako što u svoj roman „Jedan mogući život” uvodi zbirku sjećanja, fragmenata, vjerovanja, mitova, susreta, rat, s ciljem da rekonstruiše istoriju jedne porodice.
– Ovu personalnu istoriju piše u vidu odvojenih fakata, slažući sjećanja i mjesta u sinhronoj i dijahronoj ravni i fikcinalizujući ih u ovom romanu. Autorka određuje 1942. godinu za početak radnje ovog romana, kome s pravom daje naslov „Jedan mogući život”. Prostor po kome se kreću likovi jeste prostor sela Biševo kod Rožaja, koji se, zahvaljujući Drugom svjetskom ratu širi u vidu koncentričnih krugova da bi obuhvatio dijelove Jugoslavije, Albanije i Italije. Tako Magdelinićeva pravi most između istorije i fikcionalne naracije i pokazuje svojevrsnu samosvijest o narativnoj i tekstualnoj prirodi prošlosti. Time smješta ovaj roman u poststrukturalistički i postmodernistički kontekst. Zato se u ovom tekstu prirodno i spontano prepliću personalna, istorijska i biblijska sjećanja, mitološka rekapitulacija i reminenscencija, antropološke i psihološke generalizacije, a nerijetko i dublje filozofske meditacije – navodi prof. dr Vukčević.
Ona dodaje da Magdelinić hrabro razvija svoje brojne slutnje u ovom tekstu i sa strašću ispituje i ponire u neispitane dubine bića glavnog lika, majke Milunke, čija ispovijest predstavlja potragu za receptom kako očuvati ljudsko dostojanstvo pri suočavanju sa nasiljem i zlom, kako u sebi, tako i u okolnom svijetu.
– Ta potraga ponire i u neispitane dubine bića glavne junakinje i ispunjena je nizom malih „epifanija”, snažno poetski ozračenih prizora, inače sasvim običnih susreta i doživljaja koji u ovoj naraciji poprimaju gotovo mističko, simboličko značenje. Oni u ovom romanu pokazuju kako personalna naracija, ispovjedna proza, narodno iskustvo i predanje, Biblija i svijet, sadrže u sebi saznanje o stalno suprotstavljenim stranama života i svijeta. Time je već na početku Jednog mogućeg života nagovještena centralna tema ovog romana: kontrast i konflikt između dva suprotstavljena principa u kojima leže primarni izvor ljudske sreće s jedne strane, i tragedije s druge, kako na individualnom, tako i na kolektivnom planu, izvjesna varijacija erosa i tanatosa – navodi Vukčević.
Stojana (Garović) Magdelinić rođena je 1949. godine u Bašči, kod Rožaja, u Crnoj Gori. Školovala se u Rožajama, Kragujevcu i Beogradu, gdje i danas živi i stvara. U redovima koji slijede donosimo segmente koje je iz romana autorka sama izabrala. Nastaviće se
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.