PIŠE: Miloš K. Vojinović, dipl. inž. šumarstva
Istraživači Politehničkog univerziteta u Valensiji, u saradnji sa IAM i DISCA institutom, bavili su se istraživanjem parametara: pređena udaljenost, dužina leta, prosječna i maksimalna brzina leta. Prema podacima iz studije, 54 odsto insekata moglo je letjeti manje od 100 m, 36 odsto insekata letjelo je između 100 i 5.000 m, a 10 odsto insekata moglo je letjeti više od 5.000 m. Pojedini insekti mogli su letjeti i do sedam kilometara. Većina insekata mogla je letjeti do 500 m.
Naučnici iz Kalifornije i Saudijske Arabije bavili su se sličnim istraživanjem i došli do podataka da oko 30 odsto odraslih insekata može letjeti na udaljenosti do jedan kilometar, 40 odsto moglo je letjeti više od 10 km, a neki su letjeli čak 50 km za 24 sata. Aktivnost letenja najviše je bila izražena danju, od ranih jutarnjih sati.
Jedan insekat mogao je obaviti najviše pet letova maksimalnog trajanja do 30 minuta. Dužina leta se povećavala sa dnevnom temperaturom (15-35 stepeni Celzijusovih) tako da su maksimalni domet imali pri temperaturi od 35 stepeni Celzijusa.
Ove informacije su od velikog značaja za poboljšanje upravljanja štetočinom i efikasnijim mjerama kontrole.
Simptomi štete mogu se otkriti vizuelno, čulom sluha i čulom mirisa:
- na mjestu orezivanja grana mogu se vidjeti tuneli
- čuje se zvuk glodanja drveta
- iz tunela izlazi gusta kafena tečnost koja smrdi
- sažvakani ostaci biljke nalaze se u i oko otvora tunela
- odbačeni omot lutaka i mrtve odrasle jedinke nalaze se oko zaraženog stabla
- lomljenje stabla i obaranje krune u slučaju teške i duge izloženosti napadu insekta
- sušenje ostatka stabla
Infekcija se može utvrditi priručnim sredstvima: endoskopom, ubodom oštrim predmetom u kanal, opremom za pojačanje zvuka (slušalice u medicini), vađenjem uzorka iz gornjeg dijela stabla Preslerovim svrdlom...
Tuneli i ostaci čaure u grani palme-sušenje grana i povijanje: vojni objekat Lepatane
Odrasli insekti su aktivni tokom čitave godine. Najveći ulov insekata u zamkama sa mamcima feromona i agruma ostvaren je u mjesecima oktobru i novembru. Najbolje rezultate dale su zamke u kojima su korišćeni feromoni u kombinaciji sa mamcima hrane (plod ananasa, plod urme, plod banane, jabuka, meki dijelovi stabla palme, kokosa, šećerne trske). Zamke se trebaju mijenjati svakih 10-15 dana.
Sušenje većeg broja grana istovremeno, siguran je znak da je stablo ugroženo, da mu prijeti potpuni prekid snabdijevanja hranljivim materijama od korijena do grana, a time i uginuće.
Palmin surlaš se od pojave na primorju 2012. godine odomaćio. Za četiri godine on predstavlja ozbiljnu prijetnju da uništiti sva stara stabla kanarske palme. Načina za uništavanje ovog napasnika ipak ima.
Preventivne: Tretiranje stabala palme insekticidom, korišćenjem spreja ili prskanjem; Zaštita rana na zdravom stablu u cilju sprečavanja insekta da napravi kanal (pepeo, cimenat, insekticidi). Tretiranje mladica insekticidom (u rasadnicima)
Represivne - liječenje zaraženih stabala: ubrizgavanjem selektivnog insekticida u stablo;
mikrotalasima; nadimljavanjem; uništavanjem zaraženih palmi. Palmin surlaš ima svoje prirodne neprijatelje među nekim insektima (sipci, grinje, ose najeznice), bakterijama, gljivama, virusima i pticama. Međutim, ovi prirodni neprijatelji ne mogu značajnije uticati na brojno stanje surlaša.
Palmin surlaš nije i ne može biti samo problem lokalne zajednice i njenog komunalnog preduzeća. On mora biti tretiran kao problem države Crne Gore, zemalja u okruženju (Albanije i Hrvatske) ali i Evrope.
Akcioni plan za eradikaciju i suzbijanje crvenog surlaša palmi koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u novembru 2012. godine nije dao očekivane rezultate. Insekat se za prethodne četiri godine odomaćio na čitavom primorju i nije suzbijen. Neke odredbe ovog plana, s obzirom na nedostatak dovoljno informacija o samoj štetočini i savremenim metodama borbe u vrijeme donošenja, trebalo bi promijeniti ili ukinuti. Ipak, on može biti dobra polazna osnova za donošenje novog akcionog plana.
Mjere za suzbijanja palminog surlaša su:
1. Ubrizgavanje (injektiranje) selektivnih insekticida u vaskularni sistem stabla.
Ova mjera daje relativno brze i vidljive rezultate. Njome se uništavaju sve larve i odrasli insekti koji se hrane tkivom stabla. Period zaštite potrebno je sprovoditi aktivno 2-3 godine. Obzirom da insekticidi u stablu imaju dejstvo oko tri mjeseca, injektiranje ili zamjena patrona sa insekticidima se treba vršiti četiri puta godišnje i trajati sve dok se ovaj insekat u potpunosti ne uništi na prostoru Crne Gore i Mediterana. Sama mjera je bezopasna po čovjeka i toplokrvne životinje. Zahtijeva stručan i odgovoran rad uz vođenje uredne evidencije o primjeni na svakom pojedinačnom stablu. Dovodi do potpunog oporavka i revitalizacije manje napadnutih stabala. Primjena je jednostavna i mogu je uz kraću obuku sprovoditi zaposleni u komunalnim preduzećima i građani.
Nedostaci: ubrizgani insekticid ne može dospjeti u mrtvo, sažvakano tkivo stabla u kome su smještene lutke (kokoni). Dio odraslih insekata može preživjeti tretman i kroz otvor napustiti stablo domaćina i nastaniti se na drugo, zdravo stablo palme.
NASTAVIĆE SE