Sudski savjet Crne Gore skoro godinu i po nezakonito je birao sudije, pokazao je izvještaj nevladinih organizacija Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za monitoring i istraživanje (CEMI). Ove dvije organizacije izradile su izvještaj o primjeni strategije reforme pravosuđa, koji je pokazao da su sudije koje su izabrane na osnovu rang-liste, što zakon izričito propisuje, prava retkost u crnogorskim sudovima.
Naime, kako napominju u izvještaju, Zakon o Sudskom savjetu i sudijama iz marta 2015. uveo je izričitu obavezu za Sudski savjet da se pridržava rang-liste prilikom izbora za kandidata za sudije. Ipak, taj zakon je počeo da se primjenjuje tek u drugoj polovini 2016. godine, a Sudski savjet je do tada nastavio da bira sudije suprotno rang-listi formiranoj na osnovu uspjeha.
Tokom 2015. godine Savjet je izabrao 66 sudija u osnovnim sudovima i sudovima za prekršaje, od kojih čak 23 njih, odnosno 33 odsto, nijesu bili prvorangirani na listi kandidata formiranoj prema uspjehu, pri čemu u odlukama nije bilo obrazloženja za odstupanje od rang-liste.
– Drugim riječima, svaki treći sudija je 2015. godine izabran suprotno cilju reforme i zahtjevu Evropske unije da izbor sudija bude transparentan i zasnovan isključivo na zaslugama, bez političkog uticaja – naglasili su u izvještaju.
Tokom 2015. godine izabrano je ukupno 19 sudija osnovnih sudova. Najviše njih, čak 11, sudijsku togu obuklo je u sudnici podgoričkog Osnovnog suda. Osim toga, u Herceg Novom je izabrano troje sudija, u Kotoru dvoje, a u Nikšiću, Baru i Plavu po jedan. Početkom prošle godine izabrano je još dvoje njih. Tako, od 21 izabranog sudije u navedenom periodu, samo pet njih imenovano je u skladu sa rang-listom, što znači, tek svaki četvrti.
Najdrastičnija odstupanja od rang-liste, kako je pokazalo to istraživanje, bilo je prilikom izbora sudija Osnovnog suda u Podgorici. Od 13 sudija, koliko ih je izabrano, nijednom nije izabran prvi kandidat sa rang-liste. Samo jednom, kako je navedeno u izvještaju, izabrana je drugorangirani kandidat, a neki od izabranih sudija bili su čak osamnaesti i devetnaesti.
– Posebno su oštećeni kandidati koji su konkurisali više puta, a koje je Sudski savjet uporno i bez obrazloženja odbijao da izabere istovremeno se odlučujući za lošije rangirane kandidate – napominju iz nevladinih organizacija HRA i CEMI.
Zbog neujednačenog ocjenjivanja kandidata podnijete su dvije pritužbe, ali je Upravni sud u svojim odlukama zastupao stanovište da je ocjenjivanje u domenu diskrecionog prava Sudskog savjeta. Osim toga, i Savjet je u odlukama isticao da o izboru odlučuje većinom glasova, u skladu s ovlašćenjem koje mu daje Ustav Crne Gore.
– Ovakva praksa Savjeta razlog je za gubitak povjerenja u njegov nepristrasan rad, a ne doprinosi ni ukupnom povjerenju u nezavisnost sudija u Crnoj Gori. Praksa netransparentnog izbora sudija opravdava sumnju u postojanje klijentelističkih odnosa u sudstvu, koji dovode do toga da se od sudija može očekivati da vrate uslugu onima koji su im „učinili” da budu izabrani – upozoravaju u izvještaju.
Kako je navedeno, primjer izbora predsjednika Ustavnog suda najbolje pokazuje zašto rad Sudskog savjeta uopšte nije ulivao povjerenje. Naime, na konkursu za izbor predsjednika Upravnog suda u martu 2015. godine najbolje rangirana bila je višegodišnja pomoćnica ministra pravde u Vladi Crne Gore, koja prethodno nije bila sudija. Zbog toga, prema propisanim kriterijumima za izbor predsjednika suda, koji su podrazumijevali rezultate rada sudije, ona nikako nije mogla osvojiti više bodova od sudija koji su konkurisali za istu funkciju.M.V.P.
Nesavjesno postupanje
Osim izbora sudija mimo rang-listi, Sudski savjet je, kako je pokazalo istraživanje, ispoljio neujednačen pristup prilikom intervjuisanja kandidata, jer nijesu bila postavljena ista pitanja svim kandidatima, kako je propisano poslovnikom Sudskog savjeta. Iako su postojale brojne preporuke, Savjet je više godina odbijao da objektivizuje rad i ujednači primjenu kriterijuma tako što bi usvojio indikatore za ocjenjivanje kandidata za sudije.
– Insistiranje na pravu da se kandidati biraju tajnim glasanjem, uprkos uspjehu koji je odražavala bodovna lista, doprinijelo je utisku o Sudskom savjetu kao političkom tijelu koje nije u stanju da obezbijedi nepristrasnost i samostalnost sudija. Ovakvo nesavjesno postupanje je omogućio zakon koji nije propisao uslove za uspješnu depolitizaciju Sudskog savjeta, čime nije obezbijeđen ni kapacitet za neophodnu reformu – piše u izvještaju.