Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu protiv pomoćnika direktora Uprave policije Nikole Janjuševića, koji se sumnjičio za prebijanje, zlostavljanje i mučenje vozača Demokratske narodne partije Dušana Kneževića. Prijavu protiv Janjuševića i N.N. lica iz Posebne jedinice MUP-a Crne Gore podnio je upravo Knežević, koji je tvrdio da su ga oni brutalno pretukli na protestima koji su organizovani ispred zgrade Skupštine u Podgorici 17. oktobra 2015. godine. Knežević je prilikom brutalnog prebijanja zadobio više tjelesnih povreda.
Osnovno državno tužilaštvo po prijemu Kneževićeve prijave pokrenulo je izviđaj tokom kojeg je saslušan tada osumnjičeni pomoćnik direktora Uprave policije i još nekoliko osoba, nakon čega su ocijenili da nema dokaza da je mučio i zlostavljao vozača DNP-a.
– U predmetu formiranom povodom krivične prijave D.K. podnijete protiv N.J., zbog krivičnih djela teška tjelesna povreda, nasilničko ponašanje, zlostavljanje i mučenje, nakon završenog izviđaja, u toku kojeg je saslušan osumnjičeni, donijeto je rješenje o odbačaju krivične prijave, jer ne postoji osnovana sumnja da je N.J. izvršio prijavljena, kao ni drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti – saopštila je za „Dan” portparolka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, državni tužilac Danka Ivanović Đerić.
Tokom izviđaja o prebijanju Kneževića u Osnovnom državnom tužilaštvu saslušan je Janjušević, koji je negirao krivicu. Ipak, da je pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor opšte nadležnosti kriv za zlostavljanje vozača DNP-a u tužilaštvu su, između ostalih, tvrdili poslanici DF-a Vladislav Bojović i Predrag Bulatović, koji su dali iskaze u svojstvu svjedoka. Bojović je tvrdio da je 17. maja 2015. godine prvi udarac Kneževiću ispred Skupštine zadao upravo Janjušević.
– Tog jutra, 17. oktobra, bez prethodne najave, u zonu u kojoj smo boravili upala su uniformisana lica pod punom opremom, u oklopnim uniformama. U tom trenutku oni su za mene predstavljali nepoznatu oružanu formaciju koja nam se nije najavila. Zajedno sa jednim brojem poslanika i demonstranata, suočen sa fizičkom silom te naoružane formacije, krenuo sam prema bini koja se nalazila ispred Skupštine. Bio sam prvo svjedok udaranja Milana Kneževića, poslanika DF-a, od strane lica koje je bilo obučeno u vatrogasnu uniformu. To lice je Milana Kneževića udarilo mučki, bez ikakvog povoda. Nakon toga sam vidio ono što se dešavalo vozaču Demokratske narodne partije i mirnom demonstrantu Dušanu Kneževiću – ispričao je Bojović tada tužiocu.
Kako je dodao, dvojica policajaca su bez ikakvog razloga uhvatili Kneževića s leđa i pokušali da ga obore na zemlju.
– Prepoznao sam da je jedan od njih Nikola Janjušević, visoki policijski službenik. Naglašavam da su nasrnuli na Kneževića a da on neposredno prije toga nije vršio nikakvu agresiju na policiju, niti je pokušao da nekoga udari. On je pokušavao da ostane na nogama, a Janjušević ga je tada udario pesnicom u predjelu bubrega, odnosno rebara, nakon čega je Dušan pao na zemlju. Nakon toga sam vrlo jasno čuo da Janjušević izdaje naređenje jednoj grupi pripadnika posebne jedinice: „Hapsite ga”. Međutim, ne dolazi do hapšenja i privođenja, već započinje prebijanje Dušana Kneževića i brutalno iživljavanje nad njim od strane više uniformisanih i naoružanih lica. Knežević je opet pao na zemlju. Kneževiću je glava bila okrenuta ka betonu i oni su ga, praktično, bacili na beton – opisao je Bojović.
Prema njegovim riječima, policajci su nastavili da udaraju Kneževića iako on nije pružao otpor.
Tvrdio je da su ga policajci udarali i rukama i pendrecima, kao i nogama po glavi dok je ležao na zemlji. Pošto je upozorio policajce da prekinu prebijanje jer će tako ubiti Kneževića, tvrdio je Bojović, policajci su ga priveli jer je bio svjedok brutalnog iživljavanja.
Da je Knežević brutalno pretučen i dok je ležao na zemlji tužilaštvu je tvrdio i Bulatović, koji je istakao da je siguran da je brutalni napad naredio Janjušević.M.V.P.
Savjet tražio podatke o prebijanju
Savjet za građansku kontrolu rada policije obaviješten o prebijanju Kneževića tražio je podatke nadležnih organa o ovom slučaju. Savjet je kasnije objavio publikaciju „Pravo na fizički integritet i ljudsko dostojanstvo: Oktobarski protesti i primjena policijskih ovlašćenja”, u kojem su navedeni svi slučajevi koje su razmatrali povodom postupanja policije na protestima DF-a koji su održani u glavnom gradu. Savjet je primio veliki broj pritužbi građana koji su optuživali policajce za neosnovano i prekomjerno batinanje i hapšenje, kao i za upotrebu suzavaca. Savjet je u većini tih slučajeva konstatovao da je policija brutalno tukla građane.
Radeći na ovim slučajevima, iz savjeta su tražili informacije od svih nadležnih institucija, prije svega Uprave policije, tužilaštva, zaštitnika ljudskih prava i sloboda...
Među slučajevima u kojima je osuđeno postupanje službenika MUP-a našlo se i prebijanje predsjednika Profesionalne crnogorske bokserske organizacije Milorada Mija Martinovića.