D
UBAI – Ministar spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata Anvar Gargaš rekao je da Katar nije prihvatio ultimatum postavljen od arapskih država, dodavši da „alternativa nije eskalacija, već razilaženje”. Gargaš je novinarima rekao da je diplomatija i dalje prioritet.
Katarski poludržavni Nacionalni komitet za ljudska prava saopštio je u petak da lista zahtjeva, koju su Kataru postavile arapske zemlje koje su nedavno prekinule odnose sa njim, predstavlja kršenje konvencija o ljudskim pravima.
Ovaj komitet je naveo da Katar ne treba da prihvati postavljene zahtjeve i uslove, prenio je Rojters.
Arapske zemlje koje su nedavno prekinule odnose sa Katarom, traže od te zemlje da, u roku od 10 dana prihvati zahtjeve za gašenje katarske televizije Al-Džazira i njene podružnice, prekine diplomatske veze s Iranom i vojnu saradnju sa Turskom, kao i veze sa „terorističkim organizacijama”.
Listu zahtjeva Kataru je, kao posrednik, predao Kuvajt. AP podsjeća da su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat ranije ovog mjeseca prekinuli sve veze sa Katarom, optuživši tu zemlju da podržava i finansira i terorizam. Te arapske zemlje zahtijevaju od Katara da protjera pripadnike iranske Revolucionarne garde, zatvori katarska diplomatska predstavništva u Iranu i sa Teheranom prekine diplomatske veze i bilo kakvu zajedničku vojnu saradnju, dok bi trgovina sa Iranom bila dozvoljena pod striktnim pravilima međunarodnih i američkih sankcija, navodi AP koji je imao uvid u taj dokument.
Arapske zemlje takođe zahtijevaju gašenje katarske televizijske stanice Al-Džazira i njenih podružnica Arabi21, Rašd, Al Arabi Al Džadid i Midl ist aj. Među zahtjevima se našlo i momentalno okončanje vojne saradnje sa Turskom na tlu Katara, kao i uklanjanje turske vojne tehnike, što u suštini znači da bi došlo do gašenja turske baze u Kataru.
Pored veoma jasnih zahtjeva, arapske zemlje su uputile i manje precizne zahtjeve, koji se mogu protumačiti i kao subjektivni, jer zahtijevaju da se predaju „terorističke ličnosti” i traženi individualci. Drugi takav primjer je finansijska naknada za gubitak života, kao direktan rezultat katarske politike, a suma bi bila određena u dogovoru sa Katarom.
Tanjug
Britanija: Zahtjevi moraju biti odmjereni
Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson traži da zalivske zemlje ukinu embargo Kataru. Ministar spoljnih poslova Velike Britanije kazao je da se diplomatska kriza u Zalivu može prevazići samo ukoliko se budu razmotrili „odmjereni i realni” uvjeti. On je dao izjavu nedugo nakon što su saveznici pod vođstvom Saudijske Arabije postavili Kataru ultimatum od 13 tačaka.
– Jedinstvo Zaliva može se obnoviti samo ukoliko sve uključene zemlje budu željele raspravljati o uvjetima koji su odmjereni i realni – kazao je Boris Johnson u petak, navodi se u saopštenju britanskog Ministarstva spoljnih poslova.
– Velika Britanija poziva zalivske zemlje da pronađu način da se smanje tenzije te ukinu embargo i ograničenja koja utiču na svakodnevni život ljudi u regiji – dodao je Johnson.
Bijela kuća: Katarska kriza je „porodično pitanje”
Vlada SAD nazvala je nastalu krizu između Katara i susjednih država „porodičnim sporom”, prenosi Bi-Bi-Si.
Ovo je na konferenciji za novinare saopštio Šin Špajcer, portparol Bijele kuće. Katar je pod strogim sankcijama Saudijske Arabije i saveznika koji ga optužuju da podržava terorizam i ekstremizam. Susjedne zemlje su Kataru poslale i listu zahtjeva kao uslov za prekid blokade, ali Katar odbacuje njihove tvrdnje.
– Četiri države su uključene i vjerujemo da je to porodično pitanje koje bi oni trebalo da riješe. Ako možemo da pomognemo u razgovorima – u redu, ali oni žele i treba to da riješe između sebe – rekao je portparol Bijele kuće.
Američki Stejt dipartment još se nije javno izjasnio o listi zahtjeva koji su objavljeni, a očekuje se obraćenje državnog sekretara Reksa Tilersona.