Vlada Crne Gore je usvojila predlog zakona o vanjskim poslovima, o kojem nije bilo javne rasprave i koji prije usvajanja nije ponuđen stručnoj javnosti, ukazali su sagovornici „Dan” nakon što su iz Vlade saopštili da će novi akt uskoro poslati parlamentu.
Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić kazao je da se ovako bitan zakon piše u tajnosti, pa je, iako je planiran još od kada je ministar bio Igor Lukšić, njegovo usvajanje bilo iznenađenje i za zaposlene u Ministarstvu vanjskih poslova.
–Vlada je usvojila predlog o kojem nije bilo javne rasprave i koji nije ponuđen stručnoj javnosti, a u Skupštini tek neće biti kvalitetne rasprave jer tek tu nema šanse da bude unaprijeđen.
Sama potreba za novim zakonom nije upitna, jer je stari, naprosto, prevaziđen, ali donošenje zakona na ovakav način izvjesno znači da će se morati popravljati u skorijoj budućnosti – kazao je Raonić za „Dan”.
On je objasnio da su finansijski uticaj, objektizovani kriterijumi za napredovanje u službi, širenje diplomatske mreže, funkcionisanje Diplomatske akademije i jasnije definisanje savjetodavnog tijela, koje je veoma bitno u državi ograničenih administrativnih kapaciteta, samo neki detalji na kojima treba dosta raditi.
– Očigledno je da je zakon pisao neko bez diplomatskog iskustva i da se iz nekog razloga žurilo s tim. Očekujem da opozicione partije analiziraju predlog zakona i makar kroz formu javno iznijetih stavova utiču na njegovo poboljšanje – rekao je Raonić.
Izvršni direktor Politikon mreže Jovana Marović istakla je da je više puta ukazivano na to da politička imenovanja ne doprinose izgradnji crnogorske diplomatsko-konzularne mreže. Ona je kazala da bi procenat takvih imenovanja trebalo smanjiti u zakonu o vanjskim poslovima.
– Kao što se može vidjeti iz tek utvrđenog predloga zakona, to nije slučaj. Dosad se postojeće ograničenje od 20 odsto značajno kršilo. Takođe, procedure zapošljavanja, kao i imenovanja na niže pozicije u okviru DKP-a, moraju biti oslobođene partijskog uticaja i nepotizma Da bismo uopšte mogli govoriti o napredovanju na osnovu stručnih kvalifikacija, potrebno je smisleno sprovoditi procedure ocjenjivanja zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova i diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kako bi ocjena o njihovim sposobnostima i načinu izvršavanja obaveza u okviru radnog mjesta zaista i bila osnov za imenovanje u više diplomatsko zvanje – naglasila je Marovićeva.
Ona je dodala da novi nacrt zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je trenutno na javnoj raspravi, predviđa mogućnost napredovanja u više zvanje ukoliko je službenik dobio ocjenu odličan dvije godine zaredom.
– Pojedina uporedna rješenja pokazuju da se napredovanje diplomata, između ostalog, zasniva na odličnoj ocjeni rada tri godine zaredom –navela je Marovićeva.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Vladimir Vučković smatra da bi, za razliku od sadašnjeg zakona o vanjskim poslovima, novi zakon morao jasno i precizno definisati uslove za postavljanje članova diplomatsko-konzularnog predstavništva – šefa predstavništva, diplomatsko-konzularnog i administrativno-tehničkog osoblja. On je ukazao da trenutni uslovi za postavljanje šefa diplomatsko-konzularnog predstavništa, shodno članu 44 Zakona o vanjskim poslovima, nijesu u skladu sa evropskom standardima i diplomatskom praksom.
– Time se otvara prostor za zloupotrebu ambasadorskog položaja u političko-partijske svrhe, što se obilato koristi. Svjedoci smo da većina crnogorskih ambasadora nema status profesionalnog i karijernog diplomate sa značajnim diplomatskim iskustvom, već se status šefa diplomatsko-konzularnog predstavništva stiče po partijskoj liniji, a nerijetko se radi i o vrlo kontroverznim kadrovima, koji tako izbjegavaju određene sankcije ili makar zasluženu političku marginalizaciju – rekao je Vučković.
On je ukazao na slučaj bivše ministarke nauke Sanje Vlahović, optužene za plagiranje naučnog rada, koja je nedavno postavljena za opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Italiji. Naš sagovornik je ocijenio da to predstavlja grubo kršenje ugleda postojećih profesionalnih i karijernih diplomata u crnogorskoj diplomatskoj službi, ali i eklatantan primjer favorizovanja i primata partijske podobnosti spram stručnosti, profesionalnosti i kompetentnosti u predstavljanju Crne Gore u inostranstvu.
– Preporuka za unapređenje postojećeg diplomatskog osoblja i sticanja ambasadorskog zvanja odnosi se primarno na unapređenje zakonskog okvira, kako bi državu predstavljale profesionalne-karijerne diplomate sa značajnim diplomatskim iskustvom i neospornim znanjem iz oblasti vanjske politike, međunarodnih odnosa i prava. Time bi se mogla i revitalizovati prilično oslabljena diplomatska mreža i ohrabriti kvalitetni mladi ljudi da svoju karijeru grade u ovoj oblasti, a ne da hvataju prečice preko partije – smatra Vučković.
M.V.
Ambasade otvaraju na pogrešnim mjestima
Po ocjeni Vladimira Vučkovića, Crna Gora pokazuje nedoslednost u sprovođenju proklamovanih spoljnopolitičkih strateških principa i rigidnost u razvoju diplomatske mreže.
– To dokazuje i činjenica da nemamo ambasade na nerezidentnoj osnovi u Češkoj i Slovačkoj, važnim političkim i ekonomsko-kulturnim partnerima, niti u svim skandinavskim zemljama, iako veliki broj crnogorskih državljana živi i radi u sjevernom dijelu Evrope. Umjesto toga, Vlada, na predlog Ministarstva vanjskih poslova, uspostavlja nepotrebna i nedjelotvorna diplomatska predstavništva u pojednim zemljama Evrope koje nijesu od trenutnog spoljnopolitičkog značaja –kazao je Vučković.
Time Vlada, kako je ocijenio, posledično čini postojeći diplomatski okvir glomazanim, neefikasnim i skupim u odnosu na efekte koje proizvodi.
– Zabrinjava činjenica da Crna Gora još nije otvorila nijedno diplomatsko-konzularno predstavništvo na afričkom kontinentu, ali ni u važnim svjetskim ekonomskim i trgovinskim silama, prije svih u Indiji, Brazilu, Japanu i Južnoj Koreji, što otvara pitanje stručnosti i vizije donosilaca političkih odluka u ovoj oblasti – istakao je Vučković.