Ulazak Srbije u EU je najboji način zaštite oko dva miliona Srba koji žive izvan Srbije, u osam zemalja regiona, ukazuje Aleksandar Čotrić, jedan od vjerovatno najboljih poznavalaca položaja naših sunarodnika “na terenu”.
Čotrić za navodi da su prava Srba dobro zaštićena u Rumuniji i Mađarskoj, dok je položaj srpske manjine ekstremno loš u Albaniji i Hrvatskoj.
On smatra da je u ovom trenutku najvažniji zadatak države da pomogne da se zaustave negativni trendovi koji ukazuju da se broj Srba izvan matice smanjuje, i pozdravlja donošenje deklaraciju o položaju Srba u regionu, koja, ističe, treba da bude osnov za donošenje niza zakona koji će riješiti pitanja zaštite svih prava i interesa Srba u regionu.
– Potrebno je povratiti političko povjerenje u odnosima između matične zemlje i Srba u regionu, da se izdvoje veća finansijska sredstva za njihove kulturne, prosvjetne i školske projekte, a može se uraditi još nekoliko stvari, poput olakšavanja procedure dobijanja državljanstva, kaže Čotrić, inače član skupštinskog Odbora za dijasporu i Srbe u regionu.
Predlaže i izmjene Zakona o izboru narodnih poslanika, kako bi se predvidio određeni broj poslanika koji bi predstavljali Srbe iz regiona.
Njihov položaj se, ističe, razlikuje od zemlje do zemlje: ,,Pozitivan primjer su Rumunija i Mađarska, gdje je viši nivo dostignutih prava svih manjina, pa tako i srpske”, kaže Čotrić.
U Rumuniji, navodi, živi oko 18.000 Srba, u Mađarskoj 10.000 i oni imaju uglavnom zakonski riješeno pitanje obrazovanja na materenjem jeziku, informisanja, finansiranja kulturnih i prosvjetnih aktivnosti, pa i zastupljenosti u parlamentu.
Na drugoj strani, navodi, ekstremno loš položaj srpske nacionalne manjine je u Albaniji, koja sve do prije nekoliko mjeseci nije imala nijedan jedini propis koji bi regulisao status nacionalnih manjina, a Srbi su, ističe, u toj državi već decenijama izloženi strahovitim pritiscima da budu asimilovani i da im se oduzme i pravo na upotrebu svojih nacionalnih imena.
Srbi u Albaniji, kaže, još od dvadesetih godina 20. vijeka nikada nisu imali pravo na školovanje na srpskom jeziku, a ni danas ne postoji nijedan medij na srpskom jeziku na teritoriji te države.
– Sve to ih dovodi praktično u situaciju da su pred nestankom, iako je na prostoru današnje Albanije srpsko stanovništvo autohtono i živjelo je stotinama godina u brojevima koji su se mjerili desetinama, pa i stotinama hiljada. Po poslednjem popisu njih ima samo 155, kaže Čotrić.
Popis je, dodaje, bio takav da nisu smjeli slobodno da se izjašnjavaju, a procjene govore da u Skadru, Fijeru, Vraki i u drugim mjestima uglavno na sjeveru Albanije živi od 20.000 do 30.000 Srba.
Čotrić kaže da je danas u Hrvatskoj oko 180.000 Srba, tridesetih godina prošlog vijeka bilo ih je oko milion, dok ih je u vrijeme SFRJ bilo više od 600.000.
– To je najočiglednija činjenica da je nad Srbima u Hrvatskoj izvršeno etničko čišćenje i progon, rekao je Čotrić i naveo da se preostali Srbi u Hrvatskoj danas suočavaju sa brojnim problemima i žrtve su brojnih fizički i verbalni napada.
Srbi u BiH imaju status naroda u oba entiteta, i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, kaže Čotrić i upozorava da je u Federaciji njihov položaj gotovo katastrofalan i da su na tom prostoru pred nestankom.
(RTS)


Srbi u Crnoj Gori ,,pravno neriješeni”

U Crnoj Gori, kaže, ima oko 200.000 Srba, ali njihov status je potpuno pravno i ustavno neriješen, iako ih je oko 30 odsto ukupnog stanovništva te države, postoji problem njihove male zastupljenosti u policiji, carini, sudstvu, prosveti i drugim državnim ustanovama, kao i problem sa službenom upotrebom maternjeg jezika.
-Profesori na nikšićkom fakultetu ostali su bez posla zato što su insistirali na tome da se jezik koji predaju naziva srpskim, a crnogorske vlasti su smatrale da taj jezik treba nazvati nekim drugim izmišljenim, vještačkim imenima. Ipak smatra da postoje mogućnosti i dobra volja Beograda i Podgorice da krenu u rješavanje problema Srba u Crnoj Gori. U suprotnom, svaki sledeći popis će pokazivati da ih je sve manje, upravo zbog diskriminacije i pritisaka koji se vrše na njih, dodaje Čotrić.