Otkako je započeta realizacija i finansiranje projekta autoputa, rebalans budžeta je postao redovna pojava. Naime, od 2015. pa do sada, Zakon o budžetu je tri puta mijenjan i rebalans je postao redovna pojava, dok se prije 2015. godine to rijetko dešavalo.
Najprije je 2015. godine Zakon o budžetu mijenjan da bi se dalo preko 100 miliona eura garancija opštinama, zatim zbog toga što nije povučeno 135 miliona eura za autoput, kao i zbog većih izdataka za naknade za majke sa troje i više djece. Sada je razlog, kako su kazali iz Vlade, taj što su imali više prihoda od plana, a manje troškova, pa su mogli da raspodijele oko 10 miliona eura za pomoć ranjivim kupcima struje i preduzećima koja nižu gubitke. Međutim, i u ovoj godini je kapitalni budžet umanjen za 24,5 miliona, što je takođe jedan od razloga, uz bolju naplatu i manje troškove, zbog kojega je Vlada mogla da izdvoji dio sredstava za pomoć Montenegroerlajnzu, željezničkim preduzećima i ranjivim kupcima struje.
U predlogu rebalansa koji je dostavljen Skupštini iz Vlade su naveli da su osnovni razlozi „nove ekonomske aktivnosti i povećanje budžetskih prihoda” i „promjene izdataka u skladu sa izvršenjem sredstava u dosadašnjem periodu i procjene neophodnih sredstava do kraja tekuće godine”.
Iako su iz Vlade ove godine više puta ponavljali da će biti iskorišćena sva planirana sredstva za autoput od preko 190 miliona i da se dnevno troši milion eura za izvođenje radova, na kraju će biti potrošeno 12 miliona manje, što je takođe jedan od razloga za rebalans. Osim za autoput, biće umanjena i sredstva Direkcije za javne radove, i to za 12,5 miliona. „Dan” je još ranije pitao Vladu zbog čega će kapitalni budžet biti umanjen za 24,5 miliona, ali nam na to pitanje nije odgovoreno, tačnije nijesmo dobili odgovor na pitanje koji projekti neće biti realizovani shodno planu.
S obzirom na treći rebalans od 2015. godine, može se reći da su izmjene budžeta postale praksa izvršne vlasti. Poslanik Aleksandar Damjanović kazao je da bi rebalans trebalo da bude izuzetak, a ne pravilo, što je gotovo praksa u Crnoj Gori.
– Bilo kao plod nedovoljno dobrog planiranja budžeta, bilo kao plod eventualnih ad hok zakonskih projekata koji nijesu planirani u dijelu zakonodavne aktivnosti Vlade ili Skupštine, bilo kao plod političkih motiva, često izazvanih trenutnim interesom, izmjene unaprijed datih budžetskih pozicija unose nesigurnost u područje javnih finansija i šalju lošu poruku o institucionalnim kapacitetima za odgovorno, zakonito i efikasno trošenje novca građana Crne Gore –rekao je Damjanović za „Dan”.
Prema njegovim riječima, nedosledna primjena principa budžetskog programiranja, nepostojanje preciznog višegodišnjeg fiskalnog okvira, a u dijelu kapitalnog budžeta i nerealno i predimenzionirano planiranje, često politički motivisano, uzrokuje sistemski nesklad budžetskih prihoda i rashoda.
D.M.
Nisu planirali novac za A2A
Damjanović je ukazao da predlog budžeta za narednu godinu ne sadrži ni jedno jedino slovo obrazloženja očekivanih prihoda, kao što nema ni planiranih sredstava za moguće troškove otkupa akcija A2A od strane države.
– Budžetska pozicija za moguće troškove usled pada garancija je prazna, a praksa iz ranijih godina sa KAP-om i Željezarom i trenutni status pojedinih državnih preduzeća, ali i privatnih kompanija za koje je država garantovala, ukazuju da će se prakasa rebalansa nastaviti i u narednom periodu – zaključio je Damjanović.