Studentski ombudsman Univerziteta Crne Gore (UCG) Stefan Boljević kazao je za „Dan” da mu je u 2017. godini podneseno 18 prigovora studenata i grupa budućih visokoškolaca, koji su se žalili na kršenje pravila studija i način ispitivanja profesora. Boljević ističe da su prigovore mahom podnosili studenti osnovnih studija na UCG, a odnosili su se na sprovođenje pravila studija.
– Tokom prethodne godine pristiglo je 18 prigovora studenata Univerziteta Crne Gore. Naravno, iza ovog broja prigovora stoji znatno veći broj studenata jer se češće dešavalo da se studenti obrate u grupama, nego pojedinačno. To je i razumljivo jer je praksa pokazala da kada dođe do kršenja pravila obično se radi o pogrešnom tumačenju određenog člana Pravila studiranja od strane predmetnog profesora zbog čega posledice snosi veći broj studenata – ističe Boljević.
On navodi da su studenti najčešće imali primjedbe na prolaznost na ispitu, način polaganja predispitnih i ispitnih obaveza i (ne)uslovljenost izlaska na određene provjere znanja.
– Studenti bi trebalo da se bolje upoznaju sa svojim pravima, kako bi mogli blagovremeno da reaguju kada pomisle da je neko narušio njihova prava. Stoga bih iskoristio i ovu priliku da pozovem studente da se najprije na vrijeme informišu o svojim pravima, a potom i da se aktivinije bore za njih – kazao je Boljević.
Boljević objašnjava da ni fakulteti nijesu spremni da izađu u susret i riješe zahtjeve i primjedbe studenata.
– Do sada nijesam mogao da pronađem model koji bi mogao okarakterisati pristup većine fakulteta prilikom susreta sa primjedbama studenata. To zavisi od slučaja do slučaja – kaže Boljević.
Predsjednica Studentskog parlamenta UCG Sara Arianna Serhatlić kazala je za „Dan” da se od početka uvođenja reforme i obavezne prakse, studenti nijesu obraćali njihovim predstavnicima kako bi ukazali na nedostatke ili propuste u vezi sa praktičnom nastavom.
– Prilikom sastanka sa rektorom Danilom Nikolićem ukazali smo da je uvođenje praktične nastave u naše visokoškolsko obrazovanje značajan iskorak i da je pred nama veliki izazov po pitanju njene implementacije i organizacije. Praktičnu nastavu nijesmo predstavili kao problem, već samo ukazali na određene smjernice kako bi se ono što je predviđeno implementiralo na najbolji mogući način uz akcenat na kvalitet studiranja. Što se tiče informacije da li ustanove imaju kapaciteta da organizuju obaveznu praksu, odgovor na ovo pitanje varira od fakulteta do fakulteta. Dovoljno je pomenuti da postoje fakulteti koji su i dosad imali praktičnu nastavu u značajnom procentu. Vjerujemo da će fakulteti koji nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta, u saradnji sa privrednim subjektima, uspjeti da organizuju praktičnu nastavu koja će rezultirati kvalitetom i da će studenti biti spremni za tržište rada, što je zapravo i cilj – ističe Serhatlićeva.D.B.
Rano za rezultate reforme
Serhatlićeva navodi da je rano govoriti o rezultatima novog reformisanog modela studiranja, a prava slika se može dobiti samoevaluacijom ili evauacijom, za koje znamo da su kompleksni ali i reprezentativni procesi.
– Sa sigurnošću možemo reći da ćemo i ubuduće biti partneri Univerzitetu i raditi na poboljšanju kvaliteta studiranja i kvalitetnoj implementaciji reformisanog modela studiranja – pojasnila je Serhatlićeva.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.