S
KOPLjE – Početak 2017. godine ne nagovještava značajnije promjene na političkoj sceni u Makedoniji, a politička kriza je obilježila kako prošlu godinu, tako i početak nove. Izbori od 11. decembra, ponovno glasanje u Tearcu i borba koja će partija imati jedan mandat više, ne nagoveštavaju skorije formiranje nove vlade.
Novi parlament je konstituisan dan prije Nove godine. Poslanici su tražili da sjednicu, kako je to predviđeno i poslovnikom o radu, otvori najstariji poslanik, ali je vladajuća partija VMRO-DPMNE prekršila poslovnik i sjednicu je vodio dosadašnji predsjednik Skupštine i član vladajuće partije Trajko Veljanovski. Raspored mandata je konačan, VMRO-DPMNE ima 51 poslaničko mjesto, SDSM 49, albanske partije DUI 10, Besa pet, Alijansa za Albance tri i DPA dva mandata, što praktično znači da nijedna partija nema dovoljno mandata da sama formira vladu.
Saglasno zakonu, poslije konstituisanja novog parlamenta, od 1. januara teče rok da predsjednik države odredi mandatara, to znači da bi na treći dan Božića, 10. januara, građani Makedonije trebalo da znaju koja je postizborna koalicija uspjela da sastavi parlamentarnu većinu da bi formirala vladu.
Iz novogodišnjeg govora predsjednika Ivanova jasno je nagoviješteno da će mandat za sastav nove vlade povjeriti pobjedničkoj partiji VMRO-DPMNE i Nikoli Gruevskom kao mandataru. Posle ovoga Gruevski ima rok od 20 dana da sastavi svoj kabinet i da ga stavi na glasanje u Skupštini. Ali, ova partija nema dovoljno poslanika za sastav nove vlade i politička kriza i novi izbori su sve izvjesniji.
Saglasno dogovorom iz Pržina, ministri, zamjenici ministara i dopunski ministri iz redova opozicije koji su u cilju smirivanja političke krize i napetosti bili izabrani do izbora, 31. decembra su napustili svoje kabinete, a na položaj su se vratili svi funkcioneri iz redova vladajuće partije VMRO-DPMNE koji će biti na funkciji do izbora nove vlade.
Novogodišnji govor predsjednika države Đorđa Ivanova, koji je održan u njegovom kabinetu u rezidenciji na planini Vodno, a ne kao što nalaže običaj u Skupštini pred poslanicima, samo je unio još veću pomutnju na političkoj sceni i nagovještaj da Makedonija ulazi u još veću međunarodnu izolaciju.
Ivanov je kao i u prednovogodišnjem proglasu vladajuće partije VMRO-DPMNE jasno stavio do znanja da neće prihvatati sugestije međunarodne zajednice kako da se prevaziđe politička kriza, a diplomatskom koru poručio da se strogo drži svojih mandata i da se ne miješa u unutrašnje poslove Makedonije. On je takoće „priprijetio” opoziciji da neće dozvoliti reprizu prošlogodišnjih uličnih nemira, šarenu revoluciju i proteste koji „uznemiravaju građane”. Specijalno javno tužilaštvo koje ispituje kriminal u vrhu vlasti on vidi kao dio specijalnog rata protiv Makedonije koji vode strani faktor i neki centri moći.
U jednom momentu Ivanov čak govori i o tome da razmišlja da upotrijebi armiju za smirivanje unutrašnje političke situacije. „Ne smijemo dozvoliti da cijela država i narod budu pod založništvom neodgovornih političara, za takve nema mjesta na političkoj sceni. Protiv Makedonije se vodi specijalni rat, ulice su postale teatar, a skupština cirkus, institucije se bojkotuju i ne priznaju”, rekao je Ivanov.
Analitičari i lideri političkih partija ocjenjuju da je govor Ivanova slika haotičnog mentalnog sklopa i haosa u njegovoj partiji. Artan Grubi iz albanske političke partije DUI, koja je do juče bila u koaliciji sa VMRO-DPMNE, kaže da Ivanov poslije ovog govora ima samo jedno rješenje, da podnese ostavku, jer nastupa kao jednopartijski predsjednik i svojom pojavom šteti interesima Makedonije.
Pavle Trajanov, politički analitičar i predsjednik Demokratskog saveza za „Dan” kaže da je u svom novogodišnjem govoru predsjednik Ivanov nastupio kao portparol VMRO-DPMNE, braneći interese Nikole Gruevskog i omalovažavajući građane Makedonije i SJT, a štiteći kriminal i teške zloupotrebe vlasti na koje je upozorila i međunarodna zajednica.
Analitičari ovo tumače kao jasan znak da će Ivanov već poslije božićnih praznika mandat za sastav nove vlade povjeriti pobjedničkoj partiji VMRO-DPMNE, koja u odnosu na opoziciju ima samo dva mandata više – 51, ali joj to nije dovoljno da formira vladu. Albanske partije u Makedoniji su u jednoj nedjelji prije Nove godine imale dva sastanka sa albanskim političkim vrhom u Tirani, poslije čega je njihov stav oko formiranja vlade jasan. Oni ne žele da idu u koaliciju sa partijom čiji je vrh umiješan u težak kriminal.
To znači da Nikola Gruevski, i ako dobije mandat za formiranje vlade, neće uspjeti da sastavi kabinet. Ali, kako se kaže – para vrti gdje burgija neće. Veliki broj medija je objavio da je jedna politička partija ponudila albanskoj patiji dva miliona eura da uđu u koaliciju za formiranje vlade. U ovom momentu aktuelna VMRO-DPMNE je najbogatija politička partija u Evropi, daleko bogatija od partije Angele Merkel, i teži preko tri milijarde eura, što ne bi bio veliki izdatak da zadrži vlast.A.Pisarev
Strategija
Strategija VMRO-DPMNE jeste da dobiju na vremenu i da se sačekaju lokalni izbori u martu i da se zajedno sa njima paralelno organizuju i novi prijevremeni parlamentarni izbori. Cilj je da se dobije na vremenu jer u martu ističe mandat Specijalnom javnom tužilaštvu koje ispituje kriminal u vrhi vlasti na osnovu nelegalno snimljenih telefonskih razgovora. Na taj način Gruevski i njegova družina bili bi spaseni progona.
Paralelno sa političkom, nastavlja da se produbljuje i ekonomska kriza. Makedonija je u ovom momentu zadužena sa 60 procenata bruto nacionalnog dohodka, ne računajući dugove lokalnih samouprava, odnosno svaki makedonski građanin na ime stranih kredita duguje više od 2.500 eura. Građani zato traže da se zaustavi suludo trošenje novca u neproduktivne investicije. Uoči Nove godine počelo je potpisivanje građanske peticije da se zaustavi izgradnja panoramskog točka po ugledu na bečki koji je dio projekta Skoplje 2014, čiji noseći krug sa 30 kabina u obliku gondola treba da bude visok 73 metra, a košta 20 miliona eura. Građani traže da se novac preusmjeri za gasifikaciju grada, čime bi se smanjilo enormno zagađivanje Skoplja. Za samo nekoliko sati peticiju je potpisalo više od 6.000 građana.