Od 200.000 eura, koliko je iz državnog budžeta namijenjeno vjerskim organizacijama u Crnoj Gori, posredstvom Ministarstva za ljudska i manjinska prava najviše novca je dato takozvanoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i to 55.564 eura. NVO CPC registrovana je 1997. godine u policijskoj stanici na Cetinju i ona je kanonski nepriznata. Ipak, ta organizacija uzela je najveći dio novca koji sleduje vjerske organizace.
Islamska zajednica u Crnoj Gori od države je dobila 53.373 eura, pri čemu je najviše sredstava otišlo za regulisanje obaveza doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje sveštenstva. Od sredstava datih Islamskoj zajednici finansirana je gradnja i rekonstrukcija vjerskih objekata, uređivana su groblja i kupovano je posuđe za pripremu halal ishrane u vjerskim objektima.
Prema podatcima Ministartva za ljudska i manjinska prava, Mitropolija crnogorsko-primorska, vjerska organizacija koja okuplja najveći broj vjernika u Crnoj Gori, dobila je ukupno 51.262 eura. „Danu” je saopšteno da su ta sredstva predviđena za rekonstrukciju i gradnju hramova, izmirenje obaveza za penzijsko i invalidsko osiguranje sveštenika, škole vjeronauke, nekoliko manifestacija, ali i za materijalnu pomoć građanima.
Na drugoj strani CPC, na čijem je čelu Miraš Dedeić, veliki dio sredstava izdvojila je za finansiranje proslava i skupova. Tako su po 4.000 date za organizovanje Petrovdanskih svečanosti, Opštecrnogorski zbor, a država je plaćala i proslavu Lučindana. Interesantno je da je CPC dobila 18.560 eura na ime duga za „socijalna davanja sveštenicima i za redovne obaveze funkcionisanja crkve”, dok je 5.660 eura potrošeno za „naknade sveštenicima u vidu socijalnih davanja”.
Socijalna pomoć inače nije davana ostalim vjerskim organizacijama, kao ni njihovom sveštenstvu.
Katoličkoj crkvi u Crnoj Bori, Barskoj nadbiskupiji i Kotorskoj biskupiji, dodijeljeno je ukupno 22.300 eura. Taj novac je korišćen za obnovu crkava, adaptaciju kuća u kojima borave časne sestre, osiguranje sveštenstva, lift za za prostorije u kojima borave djeca sa smetnjama u razvoju i za nekoliko svečanosti.
Što se tiče Jvrejske zajednice u Crnoj Gori, njoj je isplaćeno 17.500 eura, a novac je utrošen za obezbjeđivanje redovnog funkcionisanja organizacije, kao i za organizovanje seminara i kongresa.
Protojerej stavrofor doc. dr Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, navodi da je veoma važno pitanje iznosa sredstava koja država izdvaja za potrebe crkve i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ali je još važnije pitanje diskriminatornog i beskriterijumskog odnosa Ministarstva za ljudska i manjinska prava prilikom raspodjele tih sredstava.
– Obezbijeđena sredstva su, u odnosu na države u okruženju i u odnosu na mnoge države u Evropi, u procentualnom iznosu više nego simbolična. Razumijemo da je vrijeme ekonomske krize. Međutim, u ovom slučaju se može reći da nije riječ o malom nego o krivom dijelu, i to je ono što posebno vrijeđa ne samo dostojanstvo ovog naroda nego i dostojanstvo države. Što se tiče Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke, ministarstvo nije saopštilo tačan iznos sredstava. Riječ je o duplo manjoj cifri koja je uplaćena Mitropoliji i Eparhiji. Ministarstvo treba da odgovori javnosti zašto dostavlja netačne podatke i obmanjuje javnost. Provjerio sam podatke ministarstva kod sekretara Mitropolije i Eparhije i dobio informaciju da je, na primjer, na račun Eparhije budimljansko-nikšićke uplaćeno nešto preko 12 hiljada eura, a saopšten je podatak od 25 hiljada evra. Kome je to uplaćivano i gdje je završila razlika? To je bio i razlog zbog koga je ministarstvu upućen zahtjev da dostavi sve podatke, jer je riječ o informacijama od javnog značaja. Pretpostavljam, ali ne mogu sigurno da tvrdim dok ne dobijem podatke, da je dio tog novca za koji su naveli da je navodno uplaćen Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj zapravo uplaćivan lokalnim partijskim aktivistima za seoske kapele i groblja i da se ta sredstva koriste u svrhe partijske propagande. Mi nemamo ništa protiv gradnje kapela i održavanja grobalja, ali to treba pošteno prikazati. Vjerovatno i nekim jedinicama uplaćuju novac bez znanja Mitropolije i Eparhije, što je presedan svoje vrste. Javno se zalažem da građani saznaju istinu o svemu ovome – kaže Džomić.
On ističe da ministarstvo nema nikakve kritirijume prilikom raspodjele, što i to saopštene cifre potvrđuju.
– Nisam bez razloga rekao da je tzv. CPC novoformirana vjerska zajednica pod visokim pokroviteljstvom ministra Suada Numanovića. Interesantno je da se ministar, koji se javno zalaže protiv diskriminacije, izuzetno diskriminatorno ponaša kada su u pitanju tzv. male vjerske zajednice. U ovoj državi je proglašena ravnopravnost vjerskih zajednica, ali se u ovom dijelu ta ravnopravnost krši i to drastično. U Crnoj Gori postoji preko 20 vjerskih zajednica i to se često ističe, ali one ne postoje u finansijskom izvještaju ministarstva. Zašto onda njih diskriminiše? Ni ombudsmanu nije palo na pamet da konstatuje takvu vrstu diskriminacije – ističe Džomić.M.S.
Cifre sve govore
Pročelnik Ureda za komunikaciju s javnošću Kotorske biskupije mr sc. don Robert Tonsati kaže da je Kotorska biskupija uputila zamolbu za finansiranje velikog projekta biskupijske biblioteke u Kotoru koja će biti na opšte dobro svih korisnika u gradu, kao i posjetioca sa strane.
– Za taj projekt dobijena su doista minimalna sredstva u odnosu na troškove projekta i namijenjena su prvobitnoj svrhi. Naravno da smo zahvalni na bilo kakvoj pomoći, u ovom slučaju pomoć dolazi od Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ali bili bismo zadovoljniji kada bi državne institucije imale više sluha za naše potrebe koje za konačni cilj imaju opšte dobro i duhovnu i intelektualnu dobrobit svih građana. Što se tiče racionalnosti i pravednosti raspodjele sredstava, mislim da statistike i brojke koje navodite same za sebe najbolje govore o tome – kaže Tonsati.
Iz Islamske zajednice nijesu odgovorili na naša pitanja o raspodjeli sredstava za vjerske organizacije.