Predstavnici Unije slobodnih sindikata (USSCG) i Saveza sindikata (SSCG) poručili su juče da su bilo kakve izmjene Zakona o radu neprihvatljive, jer je taj akt mijenjan u decembru 2011. godine, i najavljuju prosteste u slučaju narušavanja radničkih prava. Predstavnici USSCG i SSCG smatraju da će radnici u Crnoj Gori, ukoliko prođe ideja da u novi zakon budu unijete izmjene koje predviđaju takozvano otklanjanje biznis barijera koje je prepoznala Američka privredna komora, ući u ono što se naziva „novim modernim najamnim ropstvom”.
Podsjetimo, iz Američke privredne komore predlagali su ukidanje opšteg kolektivnog ugovora. Takođe, smatraju da zastarjelost novčanih potraživanja treba da bude vremenski ograničena, i to na period od tri godine, da korištenje godišnjih odmora u djelovima treba da bude libealnije, i preporučuju da se radnik i poslodavac dogovore o njegovom korištenju. Kada je riječ o trajanju ugovora o radu, oni predlažu brisanje člana 25 Zakona o radu, kojim se radnicima garantuju ugovori o radu na neodređeno vrijeme, i smatraju da otkazni rok, kako u slučaju tehničko-tehnoloških ili restrukturalnih promjena, usled kojeg je prestala potreba za radom zaposlenog tako i u drugim slučajevima predviđenih zakonom, treba definisati tako da njegova primjena zavisi i bude prilagođena razlozima zbog kojeg prestaje radni odnos.
Generalni sekretar USS Srđa Keković izjavio je da će predstavnici obje sindikalne centrale uraditi sve i iskoristiti sva sredstva sindikalne borbe kako bi se suprotstavili najavi premijera Mila Đukanovića da će do kraja marta biti napisan novi tekst zakona o radu, u koji će uglavnom biti unijete primjedbe poslodavaca.
– Od decembra 2011. godine vodi se kampanja poslodavaca, pogotovo stranih investitora, na čelu sa Američkom privrednom komorom, koji pokušavaju Zakon o radu da predstave kao biznis barijeru. Ukoliko novi Zakon o radu bude napisan prije nego što se razgovara sa predstavnicima sindikalnih organizacija, onda to znači da će on biti na strani poslodavaca. Ključne izmjene u novom zakonu odnose se na ukidanje minulnog rada i vraćanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Oni žele da u Crnoj Gori poslodavac ima mogućnost, odnosno obavezu, da ne može nikome isplatiti manje od 193 eura minimalne zarade, a da se o svemu ostalom sa pojedincem pregovara iza zatvorenih vrata – kazao je Keković.
Generalni sekretar SSCG Marko Nikčević saopštio je da sindikat neće stajati na put ekonomskom razvoju Crne Gore, ali da postojeći zakon o radu nije prepreka privrednom napretku.
– Nećemo dozvoliti da se posledice nečijih loših poslovnih rezulata, pogrešnih procjena, odluka i želje za instant bogaćenjem, prebijaju preko leđa radnika i zaposlenih u Crnoj Gori. Pogrešno je mišljenje da će u Crnoj Gori doći do poplave stranih investicija ukoliko se dodatno fleksibilizuju radni odnosi, kao i da je za stvaranje zdravog i atraktivnog poslovnog ambijenta potrebno uraditi mnogo više, počevši od sistema obrazovanja, pa do kreditnih podsticaja – rekao je Nikčević.
On je naveo da su danas dobili pismo podrške i solidarnosti Svjetske konfederacije sindikata, koja predstavlja 176 miliona radnika iz 162 zemlje.
Koordinator sekcije žena pri USS i predsjednik Sindikata banaka Lidija Pejović izjavila je da Vlada treba da se bavi neodgovornim poslodavcima koji zloupotrebljavaju postojeći zakon i kolektivne ugovore u svim djelatnostima.
M.S.
Učiniće sve da ne dođe do izmjena
Potpredsjednik Sindikata prosvjete USS Predrag Ražnatović poručio je da će obje sindikalne centrale učiniti sve da ne dođe do izmjena postojećeg zakona i da zaposlene u Crnoj Gori ne dovede u još težu situaciju.
– Ukoliko iz Američke privredne komore treba da odlučuju da li će neko biti primljen u stalni radni odnos i da li će nekome vrednovati minuli rad, onda se postavlja pitanje koliko naše javne službe mogu biti svrsishodne – izjavio je Ražnatović.
Predsjednik skupštine SSCG Branko Vujisić istakao je da su u sindikatu očekivali da će nakon što su primljeni u Evropsku konfederaciju nastaviti sa reformama i da će tražiti nove mogućnosti da se poboljšaju prava radnika.