U Crnoj Gori od početka 2015. godine azil je zatražilo 758 osoba, od kojih su tri dobile status izbjeglice. Kako su kazali iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), razlog malog broja odobrenih zaštita jeste to što je Crna Gora najčešće tranzitna država za tražioce utočišta. Od 2.312 osoba koje su tražile azil u Crnoj Gori u prošloj godini, MUP je odobrio četiri zaštite – dva statusa izbjeglice osobama iz Sirije i dvije dodatne zaštite. Kako je saopšteno iz MUP-a, dodatne zaštite se dodjeljuju u situacijama kada u državama porijekla rat nije formalno na snazi, poput Nigerije, ali se procijeni da bi povratkom u matičnu državu tražiocima azila bilo ugroženo neko od osnovnih ljudskih prava.
– Razlika između statusa izbjeglice i dodatne zaštite jeste u tome što se u prvom slučaju status trajno dodjeljuje, dok se u drugom zaštita određuje na period od godinu, nakon čega se procjenjuje stanje u državi porijekla i zavisno od okolnosti dodatna zaštita se ukida ili u kontinuitetu produžava za period od šest mjeseci – saopšteno je agenciji Mina iz MUP-a.
Kako su kazali, podnosioci zahtjeva za dobijanje azila u Crnoj Gori uglavnom dolaze iz ratom obuhvaćenih područja Sirije, Somalije, Eritreje, Konga, Gambije, a bilo je i pojedinačnih slučajeva tražilaca azila iz Avganistana, Iraka, Kameruna, Liberije i Jemena. Najčešći razlozi za traženje azila takođe su strah od progona zbog rasne, vjerske, političke pripadnosti ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi, loše ekonomsko stanje, kao i želja za boljim uslovima života.M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
