Ministar zdravlja Budimir Šegrt ocijenio je da su najveći problemi u zdravstvenom sistemu uzrokovani sa vrha od kreatora politike i to Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje, Instituta za javno zdravlje i Agencije za ljekove i medicinska sredstva. Odgovarajući na pitanja “Dana”, Šegrt je kazao da se za sada ne razmišlja o privatizaciji pojedinih zdravstvenih ustanova, ali da je sistem zdravstva otvoren za privatno-javna partnerstva ukoliko bude zainteresovanih investitora.
– Zdravstveni sistem do sada, iako je postojala dobra kooperativnost i saradnja sa direktorima zdravstvenih ustanova, nije bio osmišljen na pravi način. U svemu tome ne vidim mnogo ličnih propusta, već su uzrok bile sistemske greške. Najviši problem je bio u institucijama koje kreiraju i osmišljavaju sistem - Ministarstvu zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje, Institutu za javno zdravlje i Agenciji za ljekove i medicinska sredstva, a ne u institucijama koje sprovode tu politiku. Zdravstveni sistem treba urediti i organizovati tako da pacijent dobije kvalitetniju uslugu. U tom smislu, Vlada je donijela nove projekcije, kroz dokument „Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 2015-2017. godine“ i sada je zadatak svih u sistemu da se to realizuje. U cilju boljeg funkcionisanja i koordinacije na svim nivoima zdravstvene zaštite planira se kontinuirana edukacija medicinskog kadra, a intenzivno se radi na smanjenju bolničkog posteljnog fonda, nepotrebnog upućivanja pacijenata na tercijarni nivo zdravstvene zaštite i u institucije van državnog zdravstvenog sistema, kao i na smanjenju potrošnje ljekova, a sve u cilju racionalizacije troškova i uštede finansijskih sredstava – izjavio je za naš list Šegrt.
Na pitanje koje će promjene on uvesti u zdravstvu, te da li je zadovoljan radom direktora bolnica i domova zdravlja i da li će biti kadrovskih promjena, Šegrt kaže da Ministarstvo zdravlja ne projektuje aktivnosti tako da prioriteno podrazumijevaju kadrovske promjene.
– Već smo donijeli plan aktivnosti, shodno zadacima utvrđenim dokumentom „Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 2015-2017. godine“. Budući da su javne zdravstvene ustanove glavni nosioci reformi, direktori zdravstvenih ustanova dobili su konkretne zadatke, da realizuju iste - sprovodeći mjere predviđenje Akcionim planom i odgovorni su za njihovu realizaciju. U tom smislu ne očekujem bilo kakve probleme, jer je kooperativnost svih u sistemu adekvatna – istakao je Šegrt.
Šegrt naglašava da se početak njegovog mandata poklopio sa javnim iskazivanjem nečijeg ličnog odnosa prema problemima u zdravstvu, tako da ni na te promjene on, kao ministar, niti Ministartsvo zdravlja nijesu uticali, niti insistirali, jer su ostavke bile lični čin.
On tvrdi da instant poteza u zdravstvu nema.
– To je ozbiljan posao. Radi se o zdravlju ljudi, a sve što se radi i planira mora biti smišljeno i na duge staze. Ono što se sigurno vidi jesu drastične promjene na bolje u Kliničkom centru Crne Gore, jer su značajno smanjene, a u nekim segmentima i ukinute liste čekanja, a zdravstvena zaštita je dostupnija i efikasnija. Nije nam namjera da postižemo dobra „prolazna vremena“, već da temeljnim i planiranim aktivnostima dobijemo jasne indikatore kako da se povećava kvalitet zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama – naglasio je Šegrt.
M.S.
Investitorima otvorena vrata
Na pitanje postoje li planovi za privatizaciju bolnica i domova zdravlja ili eventualno sklapanje privatno-javnih partnerstava, Šegrt odgovara da su otvoreni za saradnju sa investitorima.
– Ukupna politika Vlade apsolutno podržava privatno-javno partnerstvo i u tom smislu sistem je potpuno otvoren, ukoliko postoji zainteresovanost investitora, jer nije dovoljna samo naša volja, nego mora postojati partner koji ima znanje i sredstva koja hoće da uloži. Za sada se ne razmišlja o privatizaciji pojedinih zdravstvenih ustanova – rekao je Šegrt.
Transplantacije koči zakon
Transplantacioni program u Crnoj Gori je u velikim problemima, sa čim je saglasan i ministar zdravlja koji se ,ipak, nada pomacima na bolje.
– Kada je transplantacioni program u pitanju, imamo veliki problem jer država Crna Gora do sada nije na pravi način definisala i usvojila Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja. To je najveća barijera kvalitetnijem i obimnijem poslu kad je u pitanju transplantacioni program – upozorio je Šegrt.
Svi su jednaki
Komentarišući situaciju da državni funkcioneri u slučaju bolesti pomoć traže na inostranim skupim klinikama koje nijesu dostupne “običnim” građanima, Šegrt uvjerava da su u Crnoj Gori svi pacijenti jednaki.
– U zdravstvenom sistemu Crne Gore svi pacijenti su isti, bez obzira na posao koji obavljaju i zavisno od prirode bolesti od koje boluju. Svi imaju identična prava i dobijaju, shodno tome, adekvatnu zdravstvenu uslugu – tvrdi ministar.