Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), na predlog direktora Sretena Radonjića, usvojio je na jučerašnjoj sjednici logo te institucije, koji koji je gotovo identičan simbolu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Logo se sastoji od inicijala institucije „ASK” iznad kojeg stoji orao sa jednim podignutim krilom u plavoj boji. Simbol Agencije za nacionalnu bezbjednost čine takođe inicijali te institucije (ANB) i orao sa jednim podignutim krilom. Oba orla su predstavljena kao posmatrači.
Članovi Savjeta bili su složni u ocjeni da logo previše asocira na onaj koji ima Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer oba imaju inicijale i orla sa jednim podignutim krilom. Takođe, iznijeta je ocjena da logo liči i na onaj koji ima kompanija Montenegro erlajnz. Ipak, na kraju je logo izglasan glasovima članova Savjeta Goranke Vučinić, Radula Žurića i Bojana Obrenovića, dok su protiv bili Ristan Stijepović i Vanja Ćalović.
Član Savjeta Ristan Stijepović ocijenio je logo kao plagijat, dok je Vanja Ćalović navela da nije dobro da logo ASK asocira na ANB kojem građani ne vjeruju jer je to naslednik „komunističke Udbe”.
– ANB ne važi za instituciju kojoj bi se građani obraćali za zaštitu, to je naslednik nekadašnje Udbe, Ozne. Ako Radonjić želi da mu se u Agenciju javljaju samo ovi što vole ANB to je druga priča. Ali, postoji jedan veliki broj građana koji ne vole vaš ANB. Ovaj logo ima zastrašujuću asocijaciju na ANB. Shvatam ja fascinaciju orlom zbog državnih simbola, ali da li je moguće da do te mjere idemo, kada postoje druge varijacije. ANB-ASK, velika je sličnost i u inicijalima – kazala je Vanja Ćalović.
Bojan Obrenović je kazao da je trebalo dostaviti nekoliko predloga za logo, a ne samo jedan.
Predsjednica Savjeta Goranka Vučinić kazala je da je logo sa orlom prihvatljiv, te da ona nikada ne bi glasala protiv orla.
Radonjić je kazao da u logou ne vidi ništa sporno jer u grbu dominira orao.
-Nema asocijacije da se građani isprepadaju. Sve je slično grbovima. Naš grb crnogorski je takav kakav je - lijep, fin, fina zastava, sve lijepo i tu je jedno krilo orla koji posmatra i ne vidim nikakvu potrebu za političkim stavovima, a vidim da Ćalovićka ima neke političke stavove - ne valja država ne valja agencija – naveo je Radonjić.
On juče nije mogao da odgovori na pitanje na osnovu kojeg zakona i stava iz nekog od pravnih propisa će pokrenuti postupak protiv Vanje Ćalović zato što je na sajtu MANS-a objavila audio-snimke sa sjednica Savjeta ASK. Radonjić je juče iznio stav da bi Savjet trebao da traži mišljenje od Odbora za antikorupciju da li Ćalovićeva uopšte može da bude član tog tijela, jer nema 10 godina radnog iskustva sa, visokom stručnom spremom, ocjenjujući da je imenovana suprotno zakonu. Ćalović mu je odgovorila da se 12 i po godina, od 15 godina radnog staža, bavi borbom protiv korupcije te da je apsolutno pozvana za rad u ASK.
Ćalovićeva je od Radonjića tražila objašnjenje zašto je odlučio da njeno procesuiranje bude prioritet u radu Agencije, a ne nekog od aktera afere „Snimak”, kojom su objelodanjeni dokazi o brojnim mehanizmima zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe od strane DPS-a.
– Zašto ste se odlučili mene da optužite za konflikt interesa, a ne recimo da se bavite nezakonitim bogaćenjem premijera (Mila) Đukanovića. Zašto sam vam prioritet ja, a ne premijer ili bilo koji javni funkcioner, svejedno. Na koji zakon i član se vi to pozivate kada kažete da ćete pokrenuti postupak protiv mene – kazala je Ćalović.
On je rekao da se postupak pokreće protiv nje, a ne protiv premijera jer „Đukanović nije objavio ništa na sajtu nego je ona objavila”.
Predsjednica Savjeta ASK Goranka Vučinić kazala je da niko od članova ne bježi od odgovornosti i da je svakog člana u tom tijelu izabrala Skupština, te da u ovom trenutku nema razloga da se pokreće postupak protiv ikog.
Ćalovićeva je poručila da je spremna da odgovara pred zakonom, jer su je policija i bivši Radonjićevi poslodavci više puta procesuirali.
– I oni i tužilaštvo. Ja zaista mislim da su malo kog kriminalca, uključujući i Šariće i Kaliće, u ovoj zemlji gonili koliko su mene gonili. Ovdje je ipak suština da direktor Agencije ne poznaje zakon, jer u Zakonu o sprečavanju korupcije u članu sedam, stav dva, kaže se „sukob interesa u vršenju javne funkcije postoji kad privatni interes javnog funkcionera utiče ili može uticati na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije”. Direktor bi trebalo da kaže „vi po ovom članu kršite zakon, jer privatni interes stavljate ispred javnog“. Direktor ne samo što ne zna da se pozove na zakon, nego ne zna ni da se Agencija za zaštitu podataka o ličnosti bavi zaštitom privatnosti. Ta Agencija bi trebalo da se bavi pitanjem kršenja zakona, a ne mi. Ja ovdje, kao ne-pravnik, moram vas permanentno da edukujem o vašem krovnom zakonu koji nijeste ni pročitali – kazala je Ćalović.
M.S.
Boli ga snimak intervjua
Ćalović je istakla da je Radonjić postupak protiv nje najavio paušalno jer se nije informisao da podaci dati po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama mogu da se distribuiraju bez ograničenja.
-Vi od svih problema u Crnoj Gori vezanih za korupciju vidite samo onaj koji vas dotiče. Boli vas što je u javnosti izašao snimak vašeg intervjua na kojem se pokazalo da nijeste ni do koljena pojedinim drugim kandidatima. Budite sigurni da bez obzira na pritiske i ove eksplicitne, tajne i one preko vašeg druga Duška Markovića, ja neću odustati da radim svoj posao u Savjetu u skladu sa zakonom, a jedna od tih stvari je i transparentan rad – kazala je Ćalović.
Ona je istakla da je prilikom kandidovanja za člana Savjeta dostavila sedam mišljenja sa preporukom, dok je Radonjić dao tri, pri čemu je svako potpisao jedan čovjek – direktor Uprave policije Slavko Stojanović.
– Na sudu će se vidjeti da li ste Vi zakonito izabrani za direktora – poručila je Ćalovićeva Radonjiću.
Goranka Vučinić je istakla da su i Ćalović i Radonjić izabrani po zakonu na funkcije, te da ova rasprava nije bila tema dnevnog reda. Radonjić se požalio da u raspravi ne učestvuje ravnopravno sa Ćalovićevom, uz ocjenu da ona ne bi trebalo ni da mu se obraća.
Šef svaki četvrti zaposleni
Savjet je na jučerašnjoj sjednici usvojio pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji po kojoj će ASK imati 55 zaposlenih, od čega čak 13 šefova. Ćalovićeva je to okarakterisala kao nepotrebno i pokušaj direktora da na funkcije dovede sebi bliske ljude Ona je istakla da umjesto viška šefova treba povećati broj zaposlenih pogotovo na poslovima kontrole finansiranja političkih partija.