I
nspektorima rada je u 2015. godini prijavljeno šest slučajeva mobinga, a u radu na crno zatečeno je 2.499 lica, kazala je u razgovoru za „Dan” glavni inspektor rada Angelina Međedović. Ona je istakla da je nakon mjera koje su preduzeli inspektori radni odnos regulisan za oko 75 odsto lica koja su zatečena u nelegalnom radnom odnosu.
– Za 11 mjeseci u 2015. godini Inspekcija rada izvršila je 9.939 inspekcijskih nadzora (od kojih 1.584 po inicijativama) i utvrdila 6.339 nepravilnosti. U radu na crno zatekli su 2.499 lica. Nakon preduzimanja mjera propisanih Zakonom o radu i Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca, odnosno Zakonom o strancima (koji je u primjeni od 1. aprila 2015. godine, sa izmjenama od 3. juna 2015. godine), po nalogu Inspekcije rada radni odnos je usaglašen sa zakonom za 1.883 lica (761 stranca i 1.122 crnogorska državljana), što je oko 75 odsto od ukupnog broja lica zatečenih u nelegalnom radnom odnosu – izjavila je Međedovićeva.
Kako navodi, rad na crno je najviše izražen u djelatnostima ugostiteljstva i turizma, trgovine, građevinarstva, saobraćaja i poljoprivrede.
Objašnjava da Inspekcija rada ne vrši nadzor u organima državne i lokalne uprave, niti u državnim fondovima i agencijama. Kako kaže, broj utvrđenih nepravilnosti veći je u privatnom sektoru nego u javnom, jer je i broj kontrolisanih privatnih preduzeća daleko veći, kao i broj prijava od strane zaposlenih.
Objašnjava da Inspekcija rada nije nadležna da utvrđuje da li u radnjama potencijalnog mobera ima elemenata mobinga.
– Inspekciji rada je prijavljeno šest slučajeva zlostavljanja na radu – mobinga, ali bez ugroženog ili uskraćenog konkretnog prava iz rada i po osnovu rada, pa su stranke upućene na sudsku zaštitu, zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Nadležnost ove inspekcije u oblasti mobinga odnosi se na preduzimanje upravnih mjera – nalaganje poslodavcu da izvrši svoje zakonske obaveze, kao i na sankcionisanje nepoštovanja propisanih obaveza od strane poslodavca u vezi sa obezbjeđivanjem preventivnih mjera u cilju zaštite zaposlenog od mobinga. To su upoznavanje zaposlenog sa zabranom vršenja mobinga, u pisanoj formi, prije stupanja na rad i zaposlenih koji su u radnom odnosu sa obavezama i odgovornostima u vezi sa vršenjem mobinga, načinom prepoznavanja i mogućnostima zaštite od mobinga, određivanje lica koje će posredovati među stranama u slučaju mobinga ako poslodavac ima 30 ili više zaposlenih, kao i obezbjeđivanje učesnika u postupku zaštite od mobinga – objašnjava ona.
Da li postoje elementi mobinga, kako kaže, utvrđuje se u postupku kod poslodavca, a potom na sudu ili pred Agencijom, pri čemu inspektor preduzima mjere samo dok se ne stvore zakonske pretpostavke za vođenje takvog postupka kod poslodavca.
– Naravno, ako je povrijeđeno ili uskraćeno neko pravo iz radnog odnosa, inspektori postupaju u skladu sa svojim zakonskim obavezama, kao i po drugim inicijativama u kojima se ne pominje mobing – navodi ona.
Međedovićeva je najavila da će cilj Inspekcije rada i u 2016. godini biti profesionalan i odgovoran pristup vođenju inspekcijskih nadzora, radi dosledne primjene radnog zakonodavstva, kako u oblasti radnih odnosa i zapošljavanja, tako i u oblasti zaštite i zdravlja na radu.
– Akcenat će biti stavljen na podizanje svijesti poslodavaca i zaposlenih, prvenstveno kroz preventivno djelovanje ove inspekcije. Na taj način ćemo imati veći broj društvenoodgovornih poslodavaca, kao i zadovoljnih radnika, jer radnici koji poznaju svoja prava i poslodavci koji poštuju prava zaposlenih, vide to kao prednost, a ne kao smetnju u poslovanju – poručila je ona.
A.T.


Nedovoljan broj inspektora

Međedovićeva je kazala da Inspekcija rada ima 34 inspektora, od kojih su 24 zadužena za oblast radnih odnosa i zapošljavanja, a devet za oblast zaštite i zdravlja na radu.
– U odnosu na veliki broj subjekata nadzora i sve veći broj inicijativa koje se odnose na povrede prava iz rada i po osnovu rada, ova inspekcija profesionalno i odgovorno obavlja svoje poslove i procesuira svaku osnovanu inicijativu, i pored činjenice da nema dovoljno inspektora. Nedovoljan broj inspektora ne utiče negativno na kvalitet postupanja po inicijativama, ali utiče na dužinu perioda potrebnog za postupanje po inicijativi. Naravno, inspektori rada utvrđuju prioritete i hitno postupaju po inicijativama, budući da je blagovremeno postupanje inspektora relevantno za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa – istakla je Međedovićeva.

Napisali 1,1 milion eura kazni

Međedovićeva je kazala da se Inspekcija rada prilikom kontrola najčešće susreće sa nepravilnostima koje se odnose na zapošljavanje na crno (rad bez zaključenog ugovora o radu i prijave na obavezno socijalno osiguranje, rad stranaca bez dozvole za privremeni boravak i rad, ili potvrde o prijavi rada), na neredovne isplate zarada sa doprinosima, neizdavanje obračuna zarade, uskraćivanje prava na sedmični i godišnji odmor i neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu.
– Inspekcija rada je na osnovu utvrđenih nepravilnosti izricala mjere ukazivanja i donosila rješenja za otklanjanje nepravilnosti u predviđenom roku, a u slučajevima kad nije ispoštovano rješenje pristupalo se i administrativnom-prinudnom izvršenju rješenja i donošenju zaključaka o novčanom kažnjavanju, sve dok subjekat ne postupi po nalogu iz rješenja. Za počinjene prekršaje izdato je 3.305 prekršajnih naloga na licu mjesta, sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 1.137.430 eura – kazala je ona.