Prednacrt Prostornog plana posebne namjene (PPPN) za Skadarsko jezero ne sadrži biodiverzitetske podatke, još nije urađena studija zaštite kulturnih dobara, kao ni strateška procjena uticaja, zbog čega ne možemo biti zadovoljni ovim dokumentom, poručeno je iz nevladine organizacije (NVO) Grin houm. Iz te NVO su zatražili da se iz plana izbaci, kako su kazali, „opasni projekat Porto Skadar lejk“, kojim se predviđa gradnja 30 vila, 50 apartmana, 600 turističkih smještajnih jedinica i 30 vezišta za brodove u srcu Nacionalnog parka.
Scenario razvoja kojim se predviđa povećanje turističkih kapaciteta na Skadarskom jezeru, kako upozoravaju, doveo bi do destrukcije ambijentalnih i prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka (NP).
U Podgorici je prije nekoliko dana održana javna rasprava o prednacrtu PPPN za Skadarsko jezero, kojim se planiraju projekti gradnje turističkih kompleksa na ovom lokalitetu, što je izazvalo kontroverze u javnosti.
U Grin houmu navode da se zalažu za naturalni turizam, koji podrazumijeva povećanje od 30 odsto smještajnih kapaciteta, uz adaptaciju postojećih smještajnih struktura i održivu valorizaciju kulturne baštine.
– Dok prednacrt PPPN za Skadarsko jezero favorizuje scenario razvoja koji predviđa povećanje turističkih kapaciteta i do 100 odsto. Ovakav razvoj bi u uslovima nedostatka kontrole i primjene kaznene politike u oblasti nelegalih aktivnosti doveo do značajne destrukcije ambijentalnih i prirodnih vrijednosti nacionalnog parka, što bi u najgorem scenariju moglo rezultirati brisanjem Skadarskog jezera sa RAMSAR liste – upozoravaju iz Grin houma.
Ističu da PPPN u ovoj fazi izrade dovodi do favorizovanja privatnih investicija kroz takozvane „eko“ turističke infrastrukture na uštrb stvarne održivosti.
– Upravo zbog toga smatramo da opasni projekat Porto Skadar lejk treba da se isključi iz plana. Nije jasno rečeno u kom kontekstu se koristi sintagma „eko“, „tradicionalna gradnja“. Smatramo da ako PPPN za Skadarsko jezero otvori vrata bilo kakvoj novoj gradnji u netaknutim prirodnim cjelinama kao što je područje Mihailovića, talas bespravne gradnje i ostalih nelegalnih aktivnosti će u odsustvu kontrola i njihovog suzbijanja dovesti do značajne degradacije predionih i biodiverzitetskih odlika zbog kojih je park i ustanovljen. Neprihvatljiv je predlog po kome se izuzima područje delte Morače iz Nacionalnog parka uz siromašna objašnjenja. Veoma je važno detaljno objasniti zašto se neka zona isključuje ili uključuje u NPSJ. Princip po kojem se devastirano područje isključuje umjesto da se revitalizuje, a posebno ako je značajno sa aspekta biodiverziteta, u suprotnosti je sa suštinom očuvanja prirode i vrijednosti zbog kojih je nacionalni park uspostavljen – poručuju iz Grin houma.
Dodaju da je rješenje iz prvog scenarija plana u vidu umrežavanja sela i lokalne turističke ponude, uz izletnički turizam i valorizaciju postojećih ugostiteljskih i kulturnih objekata, umjereno i prihvatljivo, s obzirom da na jezeru, kako kažu, još ne postoje snažne upravljačke i nadzorne strukture.
–Takođe, prihvatljivi su predlozi proširenja Nacionalnog parka ali koji su prethodno iskonsultovani sa lokalnim stanovništvom i koji imaju uporište u biodiverzitetskim vrijednostima lokacija na koje je predloženo proširenje – navode iz te NVO.
Zamjerke koje su se mogle čuti na javnoj raspravi uglavnom se odnose na nedostatak biodiverzitetskih podataka, znatno povećanje smještajnih kapaciteta, nedovoljna saradnja sa lokalnim stanovništvom koje gravitira na području NPSJ.
Ranije je više NVO i građana zatražilo da se iz svih prostornih planova izbaci megalomanski projekat Porto Skadar lejk u Nacionalnom parku „Skadarsko jezero“, ocjenjujući da služi samo za sticanje lične dobiti stranih investitora, dok će taj zaštićeni prostor biti trajno devastiran. U srcu NP je planirana gradnja turističkog naselja od skoro 35.000 kvadrata. Za taj projekat je firma „Montenegro rizort kompani“ francuskog biznismena Lionela Soniga prošle godine dobila građevinsku dozvolu.
Građevinsku dozvolu za gradnju u NP Skadarsko jezero dobila je još jedna kompanija – „MJ properti“, za građenje turističkog naselja-hotela sa depandansima na istoj lokaciji. Ukupna površina hotelskog naselja, kako piše u dozvoli, iznosi 9.103 kvadrata, od čega sam hotel 3.467, privezište, restoran spa i velnes centar 832 kvadrata iznad zemlje i 1.112 kvadrata ispod zemlje, 10 depandansa po 182, tri po 216 i 11 po 225 kvadrata.A.O.