Potpredsjednik Vlade Milorad Vujović ocijenio je neprihvatljivim često pozivanje državnih institucija na Zakon o tajnosti podataka, čijim se zloupotrebama skrivaju sumnjivi poslovi. On je naveo da je primjena Zakona o tajnosti podataka u Vladi i ministarstvima nailazila na brojna osporavanja i predstavljala je loš primjer upravne prakse.
Vujović je istakao da bi novi koncept elektronske vlade trebalo da otkloni nepravilnosti u načinu određivanja tajnosti podataka i omogući primjereniji pristup zainteresovanim licima.
– Dosadašnja primjena Zakona o tajnosti podataka, osobito od državne uprave – Vlade Crne Gore i resornih ministarstava, nailazila je na brojna osporavanja i predstavljala je loš primjer upravne prakse. Često su podaci označavani tajnim iako je to bilo u direktnoj suprotnosti sa pravom javnosti da bude informisana. Zbog ovakvog odnosa učestale su otvorene sumnje da se iza zakonskog stanovišta „značajnije od interesa za slobodnim pristupom informacijama“ zapravo kriju brojni službeni propusti i zloupotrebe javnih ovlašćenja – odcijenio je Vujović u saopštenju dostavljenom „Danu”.
On smatra da postupak određivanja stepena tajnosti od strane ovlašćenog lica do sada nije u potpunosti bio jasan. Prema njegovim riječima upotrebom novog koncepta elektronske uprave taj postupak bi postao transparentniji.
– Buduća vlada Crne Gore u svom novom elektronskom upravljanju treba da ujednači praksu određivanja stepena tajnosti i ustanovi preglednu evidenciju o tajnim podacima. Svi organi državne uprave na svojim elektronskim prezentacijama moraju imati zaseban segment na kome će biti istaknute informacije o pripremnim radnjama o stvaranju podataka kojima će biti određen stepen tajnosti, objavljena rješenja kojima se određeni podatak označava tajnim ili kojim se ukida, odnosno mijenja oznaka tajnosti. Razlozi za tajnost podataka i rokovi u kojima oni važe svim zainteresovanim licima moraju biti lako dostupni i primjereno objašnjeni – istakao je Vujović.
Podsjetio je da su ugovori sa A2A, međunarodni tender za valorizaciju lokaliteta Buljarica, kao i informacije o poreskom dugu samo neki od skrivanih dokumenata.
– Nakon ulaska opozicionih kontrolora u Vladu skinuli smo neke oznake tajnosti, pa evo sad znamo da je poreski dug oko 700 miliona – istakao je Vujović.
Praksa skrivanja informacija od javnosti u Vladi je postala dio svakodnevice. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je tajnim proglasio informacije o 13 najznačajnijih crnogorskih preduzeća. Na taj način javnost je ostala uskraćena za podatke o postupku privatizacije Instituta „dr Simo Milošević” Igalo, Montekargo Podgorica, Montenegroerlajnza Podgorica, Budvanske rivijere Budva, HTP Ulcinjske rivijere Ulcinj, Institut crne metalurgije Nikšić, Polieks Berane, Pošte Crne Gore Podgorica, Novog duvanskog kombinata Podgorica, fabrika oružja Montenegro defence industry Podgorica (MDI), hotela Park Bijela i lokaliteta Gornji Ibar Rožaje.M.S.
Pod velom tajne i stanovi
Vlada je proglasila tajnim i podatke o tome kojim funkcionerima je nadležna komisija poslednje tri i po godine riješila stambeno pitanje dodjelom stana ili stambenog kredita. Ti podaci su skriveni od javnosti iako se stepenom tajnosti „povjerljivo” po zakonu mogu označiti samo podaci čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posledice za bezbjednost i interese Crne Gore.
Generalni sekretarijat Vlade je povjerljivim podacima označio i informaciju o radu Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve. Ta komisija je za prethodne četiri godine na liniji „tekuće budžetske rezerve” potrošila 62 miliona eura.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.