Kontinuirano zastrašivanje, pritisci i nasilje nad novinarima moraju se okončati, a medijski poslenici i kuće koji pišu o vezama vlasti i organizovanog kriminala, o korupciji na najvišem nivou, ne mogu računati na zaštitu države, ocijenjeno je povodom 2. novembra – Međunarodnog dana za okončanje nekažnjivosti za zločine protiv novinara. Sagovornici „Dana” ocjenjuju neprihvatljivim da imamo slučajeve napada na novinare, u kojima izvršioci i nalogodavci nijesu poznati te da će to biti pritisak na medije dokle god ne budu rasvijetljeni.
Evropski zvaničnici poručili su da se moraju okončati kontinuirana zastrašivanja, pritisci i nasilje nad novinarima i saglasni su u ocjeni da su napadi na medije – napadi na demokratiju. Prvi potpredsjednik Evorpske komisije (EK) Frans Timermans, visoka predstavnica Evropske unije (EU) i potpredsjednica EK Federika Mogerini, potpredsjednik EK Andrus Ansip i evropski komesari Ginter H. Etinger, Johanes Han i Vera Jourova poručili su u zajedničkom saopštenju da su slobodni mediji i medijski pluralizam ključni za slobodno, pluralističko i otvoreno društvo.
– Pozivamo sve države, medijske kuće, medijske djelatnike i sve zainteresovane strane da se pridruže naporima na okončanju nekažnjivosti za zločine protiv novinara. Najveći prioritet dajemo upravo bezbjednosti novinara, blogera i drugih medijskih aktera. U bilateralnim kontaktima sa trećim zemljama, kao i u multilateralnim i regionalnim forumima, dosledno se suprotstavljamo bilo kojim zakonima, propisima ili političkim pritiscima koji ograničavaju slobodu izražavanja i preduzimamo konkretne korake na sprečavanju i odgovoru na napade na novinare i blogere. Evropska unija, takođe, obezbjeđuje integrisanje poštovanja slobode izražavanja u sve naše politike i razvojne programe – poručili su evropski zvaničnici.
Ocijenili su da nedavno usvajanje Rezolucije o bezbjednosti novinara u Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) predstavlja naročito pozitivan iskorak ka sigurnosti medijskih djelatnika.
– Pozivamo sve države da sprovedu rezoluciju Ujedinjenih nacija i druge međunarodne obaveze i preduzmu aktivne korake kako bi se spriječilo i odgovorilo na nasilje protiv novinara i obezbijedilo da državni i nedržavni počinioci i podstrekači na takve oblike nasilja budu izvedeni pred lice pravde. U cilju jačanja angažmana na promociji medijskih sloboda i pluralizma i zaštite novinara u Evropskoj uniji, Komisija organizuje drugi godišnji Kolokvijum o temeljnim pravima na temu „Medijski pluralizam i demokratija” 17. i 18. novembra. Kolokvijum će okupiti za istim stolom nacionalne i kreatore politika u EU, međunarodne organizacije, nevladine organizacije i medijske aktere, a kako bi razmotrili konkretne i izvodljive mjere za poboljšanje stanja temeljnih prava u Evropskoj uniji, uključujući i zaštitu novinara – navodi se u saopštenju.
Predsjednik Komisije za istrage napada na novinare Nikola Marković poručio je da i ovaj Međunarodni dan za okončanje nekažnjivosti zločina nad novinarima u Crnoj Gori dočekujemo sa brojnim neriješenim slučajevima napada na kolege i imovinu medija. On je ocijenio da su nerasvijetljeno ubistvo glavnog i odgovornog urednika „Dana” Duška Jovanovića, napadi na redakciju „Vijesti”, pokušaji ubistva Tufika Softića, prebijanje novinara i šikaniranje medija tokom prošlogodišnjih protesta su dokaz nedostatka političke volje, ali i profesionalnih kapaciteta da se svi nalogodavci i izvršioci napada na novinare pronađu i privedu pravdi.
– Najslikovitiji primjer u kakvim uslovima rade medijski poslenici jeste podatak da se upravo na dan kad međunarodne organizacije obilježavaju okončanje nekažnjivosti nad novinarima navršava devet godina od napada na Tufika Softića, a država ne samo da nije pronašla i kaznila krivce, već je i zvanično odustala od njihovog gonjenja. Takav maćehinski odnos najbolje ilustruje činjenica da je Vlada tek nakon dvogodišnjeg javnog pritiska pristala da raspiše nagradu za informacije o ubistvu Duška Jovanovića iako je od tog zločina prošlo više od 12 godina – naveo je Marković.
Podsjetio je na slučaj novinara Jova Martinovića, koji „već godinu dana čami u istražnom zatvoru”, iako, kako je dodao Marković, sve ukazuje na to da je samo radio svoj posao i da nema nikave veze sa krivičnim djelom koje mu se stavlja na teret.
– Da li je Martinović žrtva sopstvenog pisanja i saznanja o raznim sumnjivim poslovima, tek ćemo vidjeti. Ali ono što već sada možemo ustvrditi jeste da novinari i mediji koji pišu o vezama vlasti i organizovanog kriminala, o korupciji na najvišem nivou, ne mogu računati na zaštitu države. Do sada su rješavani samo slučajevi koji nemaju političku pozadinu. Ostalima kao da je sudbina da dočekaju zastaru kada će i formalno-pravno prestati da postoji mogućnost gonjenja izvršilaca. Za samo godinu i po nastupa zastara za tri veoma važna slučaja za crnogorsko novinarstvo i to napad na Mladena Stojovića (zastara nastupa 23. maja 2018. godine), napad na Tufika Softića iz 2013. godine (zastara nastupa 11. avgusta 2018.) i podmetanje eksploziva ispred redakcije „Vijesti” (zastara nastupa 26. decembra 2018). Do danas nalogodavci, organizatori i izvršioci nijesu pronađeni. Bojim se da ćemo, ako se nešto ne promijeni, i naredne godine moći samo da konstatujemo da se ništa nije popravilo – upozorio je Marković.
Glavni i odgovorni urednik „Pobjede” Draško Đuranović poručio je da svi nerasvijetljeni slučajevi napada na novinare moraju dobiti epilog, te da će u suprotnom uvijek predstavljati pritisak na medijske radnike. On smatra da su u odnosu na raniji period određene stvari pomjerene sa mrtve tačke, kada se govori o postojanju političke volje da se riješe napadi na novinare, a pomak je napravljen formiranjem Komisije za istrage napada na novinare.
– I dalje postoje slučajevi u kojima nalogodavci nijesu sudski procesuirani. U slučaju Tufika Softića očigledno je da je istraga vođena da ne dovede do počinioca. Svi ti stari slučajevi moraju biti rasvijetljeni. Čini mi se da je ohrabrujuće da u prošloj godini nije bilo nekih težih slučajeva napada na novinare i u tom smislu može se reći da se klima mijenja u pozitivnom smjeru. Međutim, dok postoje stari slučajevi, dok se mnogi od njih ne razriješe, uvijek će postojati pritisak na novinare i na medije – zaključio je Đuranović.
A.O.
Neriješeno više od dvadeset slučajeva
Milka Tadić Mijović iz „Monitora” smatra zabrinjavajućim da više od 20 slučajeva napada na novinare koje smo, kako je kazala, imali u poslednjih nekoliko godina, gotovo nijedan nije riješen.
– Katastrofa je da danas, ni 12 godina nakon ubistva Duška Jovanovića ne znamo ko stoji iza toga, ko su naručioci i izvršioci. Nažalost, rad Komisije se završio bez nekih velikih rezultata s obzirom na ogromne opstrukcije državnih organa. Glavni je problem što ne postoji politička volja da se riješe napadi na novinare, da se otkrije ko su nalogodavci, izvršioci i ko je odgovoran za ambijent u kojem novinari mete – smatra Tadić Mijović.
Opstrukcije umjesto rada
Nikola Marković je dodao da opstrukcije na koju je Komisija za istraživanje napada na novinare nailazila u prethodnom periodu, prije svega od strane Uprave policije, koja je, kako je rekao, najpozvanija da zajedno sa tužilaštvom rješava napade na novinare, dodatno obeshrabruje da će nalogodavci i izvršioci napada na medijske poslenike biti pronađeni.
– Čim smo počeli da otkrivamo propuste u istragama i pokazujemo nemar i bahatost, onemogućeno nam je da pristupimo valjanoj dokumentaciji. Umjesto toga, pokušala se zadovoljiti forma kako bi se makar prividno ispunile obaveze i evropske agende – smatra on.
Marković je ukazao da za sve ove godine niko iz Uprave policije i tužilaštva nije ni disciplinski odgovarao, a kamoli da je bio smijenjen, što po njegovom mišljenju, pokazuje nespremnost ili nesposobnost nadležnih da ambijent za novinarsku profesiju u Crnoj Gori učine kvalitetnijim.
Devet godina od napada na Softića
Novinar Tufik Softić napadnut je prije devet godina ispred njegove porodične kuće, zadobivši teške povrede ruke i glave, a istraga vođena u ovom slučaju predstavlja primjer nedjelotvorne istrage kojom je prekršeno pravo na život, ocijenjeno je juče iz Akcije za ljudska prava (HRA). Zbog toga je Softić, kako navode, uz podršku Media Legal Defence Initiative (MLDI) iz Londona i HRA, podnio tužbu protiv države tražeći naknadu štete.
– U tužbi se citira praksa Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj istraga, da bi zadovoljila minimalne garancije proceduralnog aspekta prava na život, mora biti efikasna, nepristrasna i u njoj moraju biti preduzete mjere podobne da dovedu do otkrivanja svih izvršilaca napada, uključujući i nalogodavca – kazali su iz HRA.
Napominju da je Specijalno državno tužilaštvo saopštilo da u radu državnih tužilaca i drugih službenih lica koji su postupali u slučaju napada na Softića nema elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, kao ni drugih krivičnih djela.