Jedna od najoštrijih ocjena iz ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije (EK) za Crnu Goru odnosi se na oblast slobode izražavanja i medija, a bez riješenih napada na novinare ne može se očekivati dalji napredak u evrointegracijama, smatraju sagovornici „Dana”. U najnovnijem izvještaju EK za Crnu Goru kontstatovano je da je bilo nekoliko napada na novinare i medijsku imovinu tokom antivladinih protesta u septembru i oktobru prošle godine, i da su dva novinara bila privedena. EK je upozorila da treba da se riješe stari slučajevi napada, uključujući ubistvo osnivača i glavnog i odgovornog urednika „Dana” Duška Jovanovića iz 2004. godine, treba identifikovati kako počinioce, tako i one koji stoje iza napada.
– Postignut je ograničen napredak, posebno što se tiče nekih slučajeva koji uključuju istraživačke novinare – ocijenila je EK.
Konstatovali su da je u decembru 2015. godine istekao mandat Komisije za praćenje istraga napada na novinare, koja nije ispunila svoje zadatke zbog više faktora, uključujući i snažnu polarizaciju između članova iz Vlade i civilnog društva. U izvještaju je navedeno da je Vlada usvojila preporuku Komisije da se raspiše nagrada za ubistvo Jovanovića, kao i da je to tijelo osnovano u junu ove godine, sa većom zastupljenošću pripadnika iz medijske sfere.
– Veliki broj slučajeva klevete ukazuje na slabe mehanizme samoregulacije i izazove u shvatanju uloge medija – navodi se u izvještaju o napretku EK, dodajući da je nastaljena kampanja usmjerena prema aktivistima civilnog društva.
EK je konstatovala da jačanje uređivačke nezavisnosti javnog servisa ostaje prioritet, ukazujući da u narednoj godini, Crna Gora treba da obezbijedi finansijsku i uređivačku nezavisnost javnog emitera putem odgovarajućih finansijskih resursa i održivog modela finansiranja.
Koordiantorka za EU integracije u Centru za građansko obazovanje (CGO) Ana Nenezić ocijenila je da se jedna od najoštrijih ocjena iz ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije odnosi upravo na oblast slobode izražavanja i medija, te da je konstatovano da nije ostvaren napredak i da su ranije date preporuke samo djelimično realizovane. Ona smatra da je s obzirom na sve dublju polarizaciju medija, finansijsko iscrpljivanje onih koji su kritički orijentisani, a jačanje onih koji pozitivno izvještavaju o Vladi, kao i posledični pad profesionalnih standarda, ova ocjena realna, ali i opominjuća za vlast.
– Činjenica je da crnogorske vlaste odbijaju da kreiraju sistem u kojem će novinari obavljati svoj posao bez straha od progona i napada, ili da obezbijede podsticajan pravni okvir sa jasno definisanim pravilima i bez mogućnosti političkih uticaja na uređivačku politiku. Veliko je breme na leđima svakog novinara koji želi da kritički i objektivno izvještaja jer nijedan napad na novinare i imovinu medija suštinski nije riješen, a uvijek treba istaći i do danas nerasvijetljeno ubistvo glavnog i odgovornog urednika „Dana”. To nije ništa drugo do nedostatak političke volje da se ovom pitanju pristupi na ozbiljan način. Svi ostali preduslovi su postavljeni, pa ostaju samo opcije da institucije nijesu dovoljno sposobne da se uhvate u koštac sa ovim slučajevima ili postoje određeni politički uticaji koji ih u tome onemogućavaju. Za demokratizaciju crnogorskog društva važno je što ovo pitanje praktično predstavlja jedan od uslova daljeg napretka – ocijenila je Nenezićeva za „Dan”.
Istakla je da izvještaj po prvi put sadrži jednu snažnu poruku za učesnike političkog života, a to je da ne postoji razumijevanje istinske uloge medija u crnogorskom društvu.
– Zloupotreba dijela medija za obračun sa političkim neistomišljenicima i kritički orijentisanim predstavnicima civilnog društva ostaje neprihvatljiva i notirana je kao praksa koja mora biti obustavljena – pojasnila je ona.
Nenezićeva je kazala da ovogodišnji izvještaj kao posebno važan preduslov za dalji napredak ističe i neophodnost izmjene zakonskog okvira kako bi se stvorile jednake šanse za sve medije u dijelu finansiranja iz javnih fondova, na šta je CGO više puta upozoravao.
– Pitanje vladavine prava, odnosno mjerljivi i konkretni rezultati u ovoj oblasti nesumnjivo su preduslov za dalji napredak na putu ka punopravnom članstvu u EU. Dok god Komisija cijeni da nijesu napravljeni dovoljni pomaci u ovom dijelu, tapkaćemo u mjestu, odnosno imaćemo simulaciju pregovaračkog procesa – zaključila je Nenezićeva.
Da su ocjene EK realne, smatra izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević. Ona upozorava da EK iz godine u godinu podsjeća na neriješene slučajeve napada na novinare, ali da to neće raditi unedogled, ističući da je to ozbiljna tema koja bi mogla da uspori integracije jer ukazuje na ozbiljan nedostatak u ostvarenju vladavine prava.
– Osim slučaja napada na novinarku „Dana” Lidiju Nikčević iz januara 2014. godine, koji je jedini na odgovarajući način istražen i kažnjen, nije bilo pomaka u istrazi ubistva Duška Jovanovića, kao ni najtežih slučajeva napada na novinare. Istraga pokušaja ubistva Tufika Softića zatvorena je bez rezultata poslije godinu i po, a već 10 mjeseci nema naznaka da će biti utvrđena odgovornost onih koji su dozvolili da se taj slučaj tako nedjelotvorno istražuje, počev od 2007. godine pa do danas. U oktobru 2015. godine novinara Gojka Raičevića su u tri navrata napali neidentifikovani policajci i u tim istragama, takođe, nema pomaka. Sve u svemu, dvije trećine napada na novinare u Crnoj Gori tek treba da bude istraženo i kažnjeno u skladu sa evropskim standardima – istakla je ona.
Gorjanc Prelević je navela da je Evropska komisija ponovila kritike da se u sudskoj praksi neadekvatno primjenjuju standardi iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i da oglašavanje države u medijima mora da se uredi, što je, kako je podsjetila, propušteno da se riješi dopunama Zakona o medijima iz političkih razloga.
– Najproblematičnije su kritike koje se ponavljaju, a koje se ne popravljaju, a odnose se na slobodu izražavanja, borbu protiv korupcije, na pravosuđe, na rješavanje ratnih zločina. To ove godine zbog ukupnih političkih prilika nije izazvalo posledice, ali je vrlo moguće da ih izazove u bliskoj budućnosti – smatra Gorjanc Prelević.A.O.
Samoregulacija i dalje problem
Član Savjeta RTCG Goran Đurović smatra da se ocjene EK po pitanju slobode izražavanja i medija u Crnoj Gori ponavljaju iz godine u godinu, i smatra da su zbog toga formulacije u ovogodišnem izvještaju preciznije i strože.
– Ocjene EK su očekivane jer ništa nije urađeno na otkrivanju slučaja ubistva Duška Jovanovića, kao ni u slučajevima napada na novinare i imovinu medija. Čak ni maštoviti novinari i urednici RTCG neće moći da manipulišu sa navodom u izvještaju da urednička nezavisnost u RTCG treba da bude prioritet – smatra Đurović.
Đurović navodi da posebno problematično pitanje ostaje samoregulacija, pogotovo u štampanim medijima, te da nema nagovještaja da mediji koje kontroliše vladajuća većina prihvate uključivanje medija koji se trude da rade profesionalno u proces samoregulacije.
– U kojoj mjeri će stagnacija i pogoršavanje situacije po pitanju slobode izražavanja i medija kočiti dalji proces evrointegracija zavisi da li će EK da prestane sa popuštanjem vlastima u Crnoj Gori samo zato jer je Evropskoj uniji za proces proširenja potreban takozvani „dobar primjer” na Balkanu. Ni ovo, kao ni druga pitanja, neće riješiti EK već učesnici u političkom životu Crne Gore i njeni građani – zaključuje Đurović.