Temeljne vrijednosti svakog društva su njegov multietnički i vjerski sklad, suživot i tolerancija, ocijenjeno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, povodom 15. januara – Međunarodnog dana vjerskih sloboda. Iz institucije na čijem je čelu Šućko Baković poručili su da je to ono po čemu se Crna Gora prepoznaje, ali što, upravo zbog toga, moramo njegovati, promovisati i unapređivati.
– Tvorci Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ugradili su temeljne elemente vjerskih sloboda kao univerzalne vrijednosti na kojima počiva savremeni koncept ljudskih prava i sloboda. Njen član 18 kaže „Svako ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje poučavanjem, praktikovanjem, bogosluženjem i obredima”. U tom smislu, i doktrinarni pristup ukazuje da se i u samim korjenima ljudskih prava i sloboda, kao i savremenoj demokratiji i konceptu vladavine prava danas, nalaze i religijski izvori i predstave o temeljnim civilizacijskim vrijednostima – kazali su iz institucije Zaštitnika.
Objašnjavaju da su sloboda misli, savjesti i vjere temeljne slobode koje se jednako odnose na teistička ili vjerska uvjerenja i uključuju sva uvjerenja koja sadrže određene poglede na svijet i normativni kodeks ponašanja.
– Ove slobode podrazumijevaju da niko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zbog svoje pripadnosti bilo kojoj vjerskoj zajednici, kao ni zbog nereligioznih uvjerenja – dodaje se u saopštenju.
Iz te institucije su pozvali sve građane da u svom ponašanju i djelovanju uvijek imaju u vidu ova moralna načela i pravne standarde, koji, osim ovlašćenja, traže i obavezu uzdržavanja od svakog zlonamjernog i agresivnog nametanja svojih vjerskih principa i vjerovanja.
– Ovo zato što bi u samoj osnovi vjerska sloboda trebala da bude biti tolerancija za druge članove društva koji ne pripadaju istoj grupi. Od ovog zahtjeva i njemu pripadajuće obaveze ne može biti oslobođen nijedan član zajednice u kojoj živimo, niti se bilo kome može dozvoliti da svoju slobodu koristi tako što bi ograničio drugog u njegovim vjerskim pravima i slobodama – navodi se u saopštenju.
Ukazuju da je zbog toga nužno reagovati na služajeve govora mržnje, diskriminaciju, ali i druge oblike netolerancije i agresije zasnovane na vjeri i poslati poruku da se takva neprihvatljiva ponašanja moraju efikasno sankcionisati, bez obzira na motive koji do nje dovode. A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.