Agencija za mirno rješavanje radnih sporova tokom protekle godine imala je u radu 9.175 predmeta u kojima su se zaposleni iz javnog i privatnog sektora žalili na kršenje prava iz oblasti rada, saopštila je u razgovoru za „Dan” direktorica te institucije Zdenka Burzan. Sudeći prema dosadašnjim godišnjim izvještajima, ovoj instituciji se obraća sve više zaposlenih, koji su uskraćeni za prava garantovana Ustavom, radnim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Tako je Agencija od 2010. do kraja 2013. imala u radu 6.929 predmeta, 2014 – 7.804 predmeta, 2015 – 3.679, da bi u 2016. taj broj se povećao skoro trostruko.
Burzan navodi da rješavaju individualne i kolektivne radne sporove. Radnici se pojedinačno najčešće žale zbog nezakonitih otkaza ugovora o radu, osporavanja zaključenog aneksa ugovora o radu, kao i zbog neisplaćivanja ili manje isplaćene zarada.
– Individualni sporovi se pokreću i zbog ostvarivanja prava na uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, radi ostvarivanja prava na penziju, naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, kao i drugih prava utvrđenih zakonom i podzakonskim aktima. Radnici se žale i na uskraćivanje prava na korišćenje godišnjeg odmora, naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor, neisplaćenih otpremnina prilikom odlaska u penziju, zlostavljanja na radu – mobinga, a tu su i problem zbog neisplaćenih naknada za prekovremeni, noćni i rad u dane državnih i vjerskih praznika – navodi Burzan.
Sudeći prema iskustvima u Agenciji, gotovo da ne postoji pravo zaposlenih koje se u Crnoj Gori ne krši.
– Imamo individualne radne sporove i zbog neisplaćivanja naknada za odvojeni život, nezakonitog rasporeda na drugo radno mjesto, uskraćivanja prava na beneficirani radni staž, neisplaćivanja troškova prevoza na i sa rada, neisplaćivanja naknada za pomoć u slučaju smrti člana porodice. Zaposleni se žale i zbog isplata razlike zarade po osnovu nivoa obrazovanja – koeficijenta, kao i obračuna i isplata naknade po osnovu minulog rada – konstatuje Burzan.
Što se tiče kolektivnih radnih sporova, Burzan precizira da se oni najčešće pokreću zbog nepoštovanja odredbi kolektivnog ugovora, odnosno neplaćanja naknada za smjenski rad, neisplaćenih zimnica, naknada za prevoz, kao i zbog neuplaćivanja sredstava u stambeni fond zaposlenih.
– Kolektivne radne sporove smo imali i zbog isplata naknade po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa za 2008. godinu, po Sporazumu o izmirivanju potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa za 2008. godinu, zaključen između Vlade i reprezentitivnih sindikata Crne Gore – kazala je Burzan.
Agencija, kako navodi, u postupcima rješavanja navedenih predloga, najveće probleme vidi u stepenu obrazovanja zaposlenih i poslodavaca, kao i njihovih ovlašćenih predstavnika, na svim nivoima, o zakonskoj i podzakonskoj regulativi u oblasti radnog zakonodavstva.
– Pored Zakona o radu, kao sistemskog zakona, prava iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze poslodavaca, sadržane su i u odredbama drugih zakona, podzakonskih akta, kolektivnih ugovora, na svim nivoima, kao i u ugovorima o radu – kaže Burzan.
Shodno odredbama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, kao strane u postupku mirnog rješavanja radnih sporova pred Agencijom su poslodavci i zaposleni, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.
– S obzirom na to da je postupak i način mirnog rješavanja radnih sporova, uređen Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova, a Evidencija o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova, članom 48 istog akta, Agencija nema podatke o broju pokrenutih postupaka protiv državnih institucija ili protiv privatnih firmi, jer propisana evidencija sadrži ukupan broj podnesenih predloga. Imajući u vidu navedeno, isto tako ukazujemo da je postupak i način mirnog rješavanja radnih sporova, propisan istim zakonom, koji se između ostalog zasniva na načelu tajnosti i povjerljivosti do kojih se došlo u postupku, te smo u nemogućnosti da imenujemo strane u postupku, odnosno poslodavce i zaposlene, koji su vodili i koji vode radno-pravne sporove pred Agencijom, iz razloga što bi bilo u suprotnosti sa odredbama zakona – ističe Burzan.
M.S.
Ne trebaju im radni sudovi
Zdenka Burzan smatra da nam nam ne trebaju posebni sudovi koji bi se bavili radnim sporovima.
Ona navodi da radnicima uvijek objasni koje su prednosti obraćanja Agenciji.
– To su besplatnost postupka, brzo i efikasno rješavanje radnih sporova, visok stepen povjerenja između stranaka i miritelja, s obzirom na to da stranke same biraju miritelja, koji učestvuje kao akter u rješavanju povjerenog radnog spora. Takođe, utiče se na skraćenje dugih i skupih sudskih postupaka, manji su troškovi prinudne naplate, skraćuje se sudski postupak, stvaraju se uslovi da stranke očuvaju, eventualno postojeće međusobne odnose i izgrade dobar osnov za razvoj budućih odnosa, a doprinosi se razvoju kulture socijalnog dijaloga, kao i razvoju svijesti i odgovornosti socijalnih partnera na svim nivoima, čime se doprinosi harmonizaciji odnosa socijalnih partnera – konstatuje Burzan.
Zaposleni i poslodavci u Crnoj Gori u privatnom i javnom sektoru mogu podnijeti pojedinačno ili zajedno predlog Agenciji, radi ostvarivanja prava iz rada i po osnovu rada utvrđenih pozitivnim propisima u ovoj oblasti.