Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) građanima J.K. i S.D. prekršio prava jer je odobrio da im se po zahtjevu Prve banke, čiji je najveći pojedinačni akcionar Aco Đukanović, uvede administrativna zabrana na cijelu penziju, što je nezakonito.
Ombudsman je u godišnjem izvještaju naveo da su građani J.K. i S.D. podnijeli pritužbu protiv Fonda PIO navodeći da su zaduženi kod Prve banke. J.K. se požalila da ima hipotekarni kredit, kao i da nije u mogućnosti da ga otplaćuje, te da je zbog toga banka od Fonda PIO zatražila da se uvede administrativna zabrana na njenu penziju zbog namirenja obaveza koje ima. Fond PIO je uveo administrativnu zabranu na njenu penziju, ali u ukupnom iznosu koji je veći od 50 odsto penzije, a po zakonu po administrativnoj zabrani ne može se odbijati više od pola primanja.
– Zaštitnik je utvrdio da su podnositeljki pritužbe povrijeđena prava i dao mišljenje sa preporukom da Fond ubuduće dok dug postoji vrši obustavu penzije u iznosu ne većem od pola primanja – piše u izvještaju.
Sličan problem je imala i S.D. koja je navela da kod Prve banke ima dva kredita. Njoj je Fond PIO uveo administratnu zabranu na penziju, ali u ukupnom iznosu koji je veći od 50 odsto iznosa. Fond je otklonio povredu prava nakon ukaza ombudsmana.
Ombudsmanu su se lani, kako pokazuje izvještaj te institucije, obratila 894 građanina tvrdeći da su im prekršena prava, a 14 pritužbi je bilo zbog povrede prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. U tom dokumentu se konstatuje da je lani za 28,30 odsto povećan broj pritužbi građana u odnosu na 2015.
Zaštitnik je prošle godine imao u radu 18 pritužbi po osnovi nacionalne ili etničke pripadnosti. U jednom slučaju utvrđeno je da je pritužbu zbog diskriminacije podnijela jedna Bjelopoljka, tvrdeći da je uskraćena za posao pripravnika u Osnovnom sudu u Bijelom Polju jer je Srpkinja.
– Zaštitnik je dao mišljenje sa preporukom da se postupak prijema u radni odnos ne može vršiti arbitrarno, jer nije dokazana opravdanost prednosti prijema kandidata druge nacionalne pripadnosti, u situacijama kada statistički i drugi pokazatelji ukazuju na nezastupljenost određene manjinske zajednice. Takođe, preporučeno je da se odluke o izboru temelje na jasnim i mjerljivim indikatorima kvaliteta kandidata kroz koje se vrši poređenje sa drugim kandidatima u analogno istoj ili sličnoj pravnoj i činjeničnoj situaciji – navodi se u izvještaju koji je potpisao ombudsman Šućko Baković.
Pritužbe koje su prošle godine dostavljene ombudsmanu odnosile su se na rad državnih, kao i organa državne uprave, upravnih i drugih organizacija (338), sudova (122), javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (184), Uprave policije (52), lokalne samouprave i uprave (88), Državnog tužilaštva (18) i na rad organa, službi i nosilaca javnih ovlašćenja, privrednih društava, drugih pravnih lica, preduzetnika, fizičkih lica...
Najviše pritužbi dostavili su građani iz Podgorice, Danilovgrada i Bara. Osim crnogorskim državljanima, državne isntitucije su prava kršile i licima iz Srbije čiji su državljani podnijeli 12 pritužbi, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (8), Albanije (2), Kosova (5) i Švedske (2). Po jedna pritužba stigla je od građana Makedonije, Francuske, Holandije, Njemačke, Norveške, Rusije, Austrije i SAD.
U 338 slučajeva utvrđeno je da postoji povreda prava, od kojih je u 223 slučaja povreda otklonjena u toku ispitnog postupka, pa je iz tog razloga postupak obustavljen. U predmetima u kojima je postupak okončan u izvještajnoj godini podnosioci pritužbi su ukazivali na povredu prava na suđenje u razumnom roku (40), na ostala građanska prava (503), na ekonomska, socijalna i kulturna prava (180) i na prava djeteta (152).
M.S.
Nerazumno duga suđenja koštala 176.300 eura
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ukazao je da dugo trajanje sudskih sporova, naročito onih za koje je propisano hitno postupanje, izaziva kod građana nepovjerenje u sudski sitem i zabrinutost zbog predugog čekanja na konačan ishod postupka i trošenja matrijalnih sredstava. To posebno dobija na značaju kada su u pitanju sporovi o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, sporovi povodom ostvarivanja prava na zaradu i druga primanja, gdje se odlučuje o egzistencijalnim pitanjima.
Na ime naknade za pravično zadovoljenje, zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku za prošlu godinu, dosuđeno je 24.000 eura. U 2015. taj iznos je bio 49.000, 2014. godine 34.600, 2013. godine 24.800 i godinu prije 43.900 eura. Za pet godina taj trošak je bio 176.300 eura.
– Kada se radi o izvršavanju sudskih odluka, ukazujemo na dva slučaja u kojima presude nijesu izvršene, u jednom slučaju ni nakon 10 godina, a u drugom ni nakon četiri godine od dana pravosnažnosti – piše u izvještaju.