Država treba da razvije evidencije o djevojčicama i ženama sa invaliditetom i o onima koje imaju tjelesno oštećene, a žrtve su nasilja. To je konstatovano na pres konferenciji neformalne Koalicije organizacija osoba s invaliditetom (OSI), koja je juče predstavila Alternativni izvještaj o sprovođenju Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima OSI.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Nataša Borović smatra da je neophodno kreiranje evidencije o djevojčicama i ženama sa invaliditetom, uključujući i evidencije o broju žena sa invaliditetom koje su žrtve nasilja. Ocijenila je da treba formulisati posebne mjere afirmativne akcije prema ženama sa invaliditetom kao i sprovođenje edukacije i razvoj psihosocijalne podrške.
Borovićeva je upozorila da su zdravstvene usluge često nepristupačne ženama sa invaliditetom, te da nema podataka o stopi nezaposlenosti žena sa invaliditetom.
Izvršni direktor Saveza udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa” Milisav Korać ukazao je da država ne vodi posebnu evidenciju o djeci sa invaliditetom. On je precizirao da država jedino posjeduje podatke u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja i to o djeci sa invaliditetom koja su prošla proces usmjeravanja u obrazovni program i o djeci sa invaliditetom koja borave u dnevnim centrima i drugim ustanovama obrazovanja, socijalne i dječje zaštite. Upozorio je da je 70 odsto fakulteta nepristupačno djeci sa invaliditetom.
Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić ocijenila je da država ne razumije neke od članova Konvencije kao i da ne postoji nezavisno tijelo koje prati primjenu Konvencije.
– Država posebno ne razumije neke od članova Konvencije, odnosno, obaveze propisane tim članovima Konvencije. To su konkretno pravo na život, jednako priznavanje lica pred zakonom, pravo na samostalan život i uključenost u zajednicu, ličnu pokretljivost i habilitaciju i rehabilitaciju – navela je Vujačićeva.
Kako ističe, država nije preuzela definiciju osoba sa invaliditetom iz Konvencije, već su zastupljeni medicinski termini, što posebno utiče na oblast prava koji se tiče materijalnih davanja.
– Na primjer, osoba koja ima gubitak oba oka može ostvariti pravo na ličnu invalidninu, ali osoba koja ima potpuno oštećenje vida, nastalo na osnovu drugih oštećenja ne može ostvariti ovo pravo – objasnila je ona.
Vujačićeva je ukazala da OSI nemaju pravo na životno osiguranje dok se nad osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost, često odobravaju određeni medicinski tretman i liječenje, a nerijetko i zatvaranje u institucije bez njihove saglasnosti.
A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
