Crna Gora izgubila je još dva spora koja su protiv nje pokrenuta pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, zbog čega će oštećenima morati da isplati 7.000 eura. Kako se navodi u presudama koje su juče objavljene, naša država je prekršila odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koji se odnose na pravo na pravično suđenje i djelotvoran pravni lijek. Naime, stranke koje su pokrenule tužbu u Strazburu godinama nijesu uspijevale da se za svoja prava izbore pred sudovima u Crnoj Gori.
Od osnivanja Kancelarije zastupnika pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, Crna Gora je do sada izgubila 28 sporova, pri čemu je država isplatila odštetu od 759.844 eura. Nakon najnovijih presuda ta brojka se povećala na 30 izgubljenih sporova.
Jedan spor, za koji je presuda juče donijeta, pokrenula je firma „Sineks” iz Beograda.
– Podnosilac prijave je privatno preduzeće osnovano 1989. godine i registrovano u Beogradu, žalilo se na osnovu člana šest stav jedan Konvencije o dužini upravnog postupka koji se odnosi na registraciju svojih fiducijarnih prava (fiducijarna svojina je pravo svojine fiducijara da upotrebljava, na načina naznačen u ugovoru, predmet koji je objekat prava svojine, i da nakon ispunjenja cilja fiducijarne svojine saugovaraču – fiducijantu stvar ponovo vrati). Podnosilac prijave se, takođe, žalio na nedostatak djelotvornog domaćeg pravnog lijeka, oslanjajući se na član 13 konvencije i na povredu imovinskih prava zagarantovanih članom jedan protokola broj jedan uz konvenciju – navodi se u presudi.
Sud je utvrdio kršenje člana šest, pravo na pravično suđenje i kršenje člana 13, pravo na djelotvoran pravni lijek.
– Podnosilac predstavke je tražio 9.000 eura u vezi sa nematerijalnom štetom i 31.500 eura za troškove i izdatke koji su nastali pred sudom. Sud dodjeljuje podnosiocu prijave 5.500 eura za nematerijalnu štetu, plus bilo koji porez koji može biti naplaćen, a 500 eura za troškove postupka pred sudom – stoji u odluci najveće sudske istance u Evropi.
U postupku Vučinić protiv Crne Gore, podnosilac prijave je bio zaposlen u trgovinskoj kompaniji sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, a 1991. godine Vučinićev poslodavac je zatvorio svoju kancelariju u glavnom gradu Crne Gore.
– U to vrijeme, podnosilac predstavke je imao pravo na kompenzaciju u iznosu od 24 mjesečne plate. U oktobru 1991. godine osnovao je novo trgovinsko preduzeće, sa istim prostorijama. Podnosilac predstavke se žalio na dužinu parničnog postupka prema članu šest konvencije. Čekao je šest godina, od 1991. do 1997. godine, prije nego što je dobio sertifikat koji bi dozvolio novoj kompaniji koju je osnovao da funkcioniše. Ovo je bila suština prvog seta građanskog postupka, gdje je sud proglasio žalbu prihvatljivom i utvrdio kršenje člana šest. Drugi niz parničnih postupaka odnosio se na zahtjev podnosioca predstavke kojim se traži plaćanje 24 mjesečne plate protiv opštine Podgorica i Republike Crne Gore. Što se tiče drugog postupka, sud je izjavio da je žalba neprihvatljiva – navodi se u presudi.
Podnosilac predstavke Vučinić je tražio 479.654 eura u vezi s materijalnom i nematerijalnom štetom.
– Sud odbacuje ovaj zahtjev, ali dodjeljuje podnosiocu prijave 500 eura za nematerijalnu štetu. Podnosilac predstavke je takođe tražio 12.451 euro za troškove i izdatke koji su nastali pred domaćim sudovima i 500 eura za one koji su nastali pred sudom u Strazburu. Sud dodjeljuje podnosiocu prijave 500 eura koji pokrivaju troškove i izdatke pred Sudom u Strazburu. Sud odbija ostatak zahtjeva podnosioca predstavke za pravično zadovoljenje – navodi se u presudi.
Podsjetimo, zastupnica naše države pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić saopštila je u intervjuu za „Dan” početkom avgusta da su se protiv naše države u tom trenutku vodila 133 postupka zbog sumnje u kršenje nekog od prava garantovanih Evropskom konvencijom.
M.S.
Sjutra nove odluke
Kako saznajemo, očekuje se da će Evropski sud sjutra donijeti presude u još dva slučaja u Crnoj Gori. U pitanju su postupci Ćorović protiv Crne Gore i Jovićević protiv Crne Gore.
Podsjetimo, lani su u predmetima podignutim protiv Crne Gore donesene dvije presude, a u obje je pronađeno najmanje jedno kršenje. Ove presude su se odnosile na pravo na pravično suđenje i pravo na slobodu i sigurnost. Tokom istorije Evropskog suda, od 1959. do 2016. godine, dostavljene su ukupno 24 presude u predmetima podignutim protiv Crne Gore.