U Crnoj Gori svaki 36. zaposleni osiguran je na minimalnu zaradu, pokazuju podaci Poreske uprave. Minimalna zarada je 193 eura, a prima je 5.039 građana. Minimalna zarada je dva i po puta manja od prosječne u državi, a od potrošačke korpe čak četiri puta. Najviše obračunatih minimalnih bruto zarada je u ugostiteljstvu, trgovini na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, nespecijalizovanoj trgovini na veliko, izgradnji stambenih i nestambenih zgrada i privatnom obezbjeđenju.
U Poreskoj upravi sumnjaju da taj broj ne odgovara realnosti zbog rada na crno, odnosno bez radnog angažmana i bez osiguranja.
– Poreska uprava je svjesna potrebe da se stepen poreske discipline na tržištu rada podigne na veći nivo, posebno imajući u vidu da je veliki broj radnika zaposlen „na crno”, da zbog neplaćanja poreza i doprinosa na zarade od strane poslodavaca veliki broj radnika nije u mogućnosti da obezbijedi osnovna socijalna prava, kao što je zdravstvena zaštita, kao i da je određeni broj zaposlenih osiguran na minimalni iznos zarade, dok se ostatak plate isplaćuje u gotovini, tj. „na ruke”. Zbog toga je planom za poštovanje poreskih propisa kao jedan od najvećih rizika za poresku disiplinu prepoznato upravo podnošenje IOPPD obrazaca i plaćanje poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih, a tretmanom ovog rizika bavimo se na svakodnevnoj osnovi, kako kroz selekciju obveznika za kontrolu, tako i primjenama mjera za naplatu obaveza po ovom osnovu – objašnjavaju u Poreskoj upravi.
Poreska uprava u okviru redovnih aktivnosti vrši kontrolu pravilnosti prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, a u slučaju utvrđivanja nepravilnosti preduzima mjere iz nadležnosti za sankcionisanje neregularnosti.
– Treba imati u vidu da pri kontroli regularnosti poslovanja poreskih obveznika u dijelu zapošljavanja radnika Poreska uprava dijeli nadležnost i blisko sarađuje sa Inspekcijom rada, pri čemu je Poreska uprava nadležna za praćenje primjene zakona o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještavanja o obračunu i naplati poreza i doprinosa, o porezu na dohodak fizičkih lica i o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, tj. za provjeru da li poreski obveznik uredno prijavljuje poreskom organu sve zaposlene, te da li uredno obračunava, prijavljuje i plaća poreze i doprinose na lična primanja zaposlenih, dok Uprava za inspekcijske poslove prati regularnost poslovanja obveznika sa aspekta primjene Zakona o radu i drugih propisa kojima je regulisana ova oblast, što obuhvata i kontrolu vjerodostojnosti potpisanih ugovora o radu. Moramo navesti da zloupotrebe koje se odnose na oblast koja vas interesuje nije lako detektovati ukoliko sami zaposleni ne sarađuju sa nadležnim organima, odnosno ukoliko ne potvrde da zaista dio zarade primaju „na ruke”, te u tom smislu uspješnost sankcionisanja ove nezakonite prakse zavisi, kako od nadležnih službi, tako i od samih zaposlenih – navode u Poreskoj upravi, kojom rukovodi Miomir M. Mugoša.
Zakonom o radu je definisano da minimalna zarada ne može biti niža od 30 odsto prosječne neto plate. Socijaldemokratska partija (SDP) tražila je u julu da se minimalna zarada poveća na 250 eura, a isti zahtjev ranije je podnosila i Radnička partija, koja je dio Demokratskog fronta. Socijalni savjet je najavio da će o tom predlogu raspravljati u septembru, ali se još nijesu sastajali.
Član Predsjedništva SDP-a i Socijalnog savjeta Bojan Zeković kaže da je Socijalni savjet prihvatio inicijativu koju je podnio sa poslanikom Raškom Konjevićem za povećanje minimalne zarade na 50 odsto prosječne plate i očekuje da će biti usvojena na predstojećoj sjednici.
– Inicijativa je višestruko korisna jer obezbjeđuje veće zarade za veliki broj radnika, veće prihode za budžet i državne fondove i pravednije uslove na tržištu. Jedini koji ne bi imali korist od povećanja minimalne zarade su tajkuni bliski vlasti, ona tzv. „biznis elita” koja ostvaruje ekstra profit zakidajući zaposlene i državu – rekao je u izjavi za „Dan” Zeković.
On smatra da će se prihodi po osnovu povećanja minimalne zarade povećati najmanje osam miliona eura, zavisno od broja zaposlenih sa zaradom ispod 250 eura.
– Hiljade zaposlenih koji su osigurani na iznos niži od zarade koju stvarno primaju imaće veće doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Zaposlenima sa najnižim primanjima će se povećati zarada. Razlika u obaveznim doprinosima između sadašnje i minimalne zarade koju predlaže SDP je svega 34 eura, što nije veliko opterećenje za poslodavce. Sindikati su već podržali našu inicijativu, očekujemo da ćemo dobiti podršku i iz udruženja poslodavaca. Dobri poslodavci, koji su i do sada poštovali prava radnika i plaćali doprinose na iznos pune zarade, sada će imati fer uslove, jer će im biti eliminisani oni koji su konkurentnost gradili na nepoštovanju zakona – zaključuje Zeković.
M.S.
Hrvatska prednjači
Kada je u pitanju region, Crna Gora je skoro rekorder po visini minimalca, ako izuzmemo Hrvatsku gdje on iznosi 442 eura. Najniža zarada u Srbiji je oko 180 eura, Makedoniji 140, Albaniji 150, a u Bosni i Hercegovini 190 euro.
U sedam članica EU minimalna zarada je veća od 1.000 eura, a u toj grupi su Velika Britanija, gdje je minimalac 1.379 eura, u Francuskoj 1.458, Irskoj 1.462 eura, Njemačkoj 1.473, Belgiji i Holandiji po 1.502, a u Luksemburgu maksimalnih 1.923 eura.
Sindikalac Aleksa Marojević iz Unije slobodnih sindikata smatra da je minimalna zarada mizerna, kada imamo u vidu da potrošačka korpa košta 800 eura.
– Kako obezbijediti onih 600 eura koje su potrebne za tu potrošačku korpu. Sa 200 eura ne može da se obezbijedi ni osnovna hrana za četvoročlanu porodicu, a ne nešto više – istakao je u izjavi za „Dan” Marojević.