Vlada Crne Gore i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nijesu ispoštovali prošlogodišnji program rada, s obzirom na to da do kraja 2017. nije utvrđen Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, kako je bilo planirano. Prema prošlogodišnjem programu rada Vlade, ovaj zakon trebalo je da bude završen pred izvršnom vlasti tokom četvrtog kvartala 2017. godine, što se nije desilo.
U prošlogododišnjem programu rada bila je predviđena ova obaveza Vlade.
– Ovim zakonom urediće se pitanja odnosa države i vjerskih zajednica u skladu sa evropskim standardima – piše u prošlogodišnjem programu rada.
Navedeno je da će zakon imati uticaja na građane, zbog čega će u procesu njegove pripreme biti urađena detaljna preliminarna analiza uticaja propisa (RIA). Kao predlagač je navedeno Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, na čijem je čelu Mehmed Zenka.
Kao nadležna radna tijela određene su vladine komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i za ekonomsku politiku i finansijski sistem.
Ovaj zakon našao se u programu rada Vlade i za 2015. godinu. Tada je bilo predviđeno da će taj propis biti utvrđen tokom drugog kvartala, ali je Vlada tokom te godine utvrdila samo nacrt zakona.
Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava – Direktorata za odnose s vjerskim zajednicama, u više navrata su naglašavali za „Dan“ da je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je Vlada utvrdila 30. jula 2015. godine, u proceduri.
– Ministarstvo za ljudska i manjinska prava se u kontinuitetu bavi inoviranim Nacrtom zakona o slobodi vjeroispovijesti, s ciljem da se uvaže relevantne primjedbe, sugestije i mišljenja dobijena tokom javne rasprave. Nacrt zakona, između ostalog, reguliše prava i obaveze vjerskih zajednica i njihovih vjernika, bavi se registracijom vjerskih zajednica, vjerskim poukama i vjerskim školama. Kada se okonča čitav proces u vezi sa procedurom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti bićete informisani o konkretnim rješenjima, koja su u skladu sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti i u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, interesima države, vjerskih zajednica i svih građana – kazali su ranije iz ministarstva.
Vesko Pejak iz nikšićke Alternative smatra da Vlada nije rezultatski orijentisana i da se zbog toga za nerad ne snosi odgovornost. On je ocijenio da se zakon o vjerskim slobodama i pitanjima izbjegava.
– Vlada ne smije da zalazi na to tle, sada kada su mnoge osjetljive teme na dnevnom redu. Diranje te teme može da pokrene neka druga pitanja, veća i od DPS-a. Čak ni DPS nije svemoguć, naročito ne sada – ocijenio je Pejak za „Dan“.
On smatra da će rebalans budžeta morati da se radi najmanje jedan put ove godine jer je, kako smatra, nemoguće da budžet bude održiv uz ovakve prilive.
– Ako je tako sa budžetom iz kojeg sve javne službe primaju platu, onda je jasno da ni ostali sektori ne rade svoj posao. Ministar bi trebalo da napravi izvještaj o svom radu u prošlom kvartalu u kojem bi morao da navede razloge zašto neki posao nije završen. Tako se radi u svim ozbiljnim preduzećima, pa bi i Vlada morala da ima takvu proceduru. Ukoliko su razlozi dobro obrazloženi, plan bi trebalo da se završi do aprila ove godine ili da se odustane od njega. Ili da ministar bude smijenjen – kazao je Pejak.
Prema njegovim riječima, ni jedno ni drugo se neće desiti jer Vlada ne obavlja samostalno svoj posao.
– Vlada nema ni slobodu djelovanja. Zato su zadaci koje preuzimaju ministri više deklarativni nego realni. Ono što će Vlada morati da uradi jeste da definiše sanacioni plan po kojem će raditi ove godine. Ne samo finansijski posmatrano, već i u drugim sektorima. Jedno ministarstvo povlači djelovanje drugog – zaključio je Pejak.
A.O.
Povučen pred VK
Nakon što je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti utvrđen na Vladi sredinom 2015. godije, on se našao na javnoj raspravi. Nacrtom zakona nijesu bili zadovoljni predstavnici ni Srpske pravoslavne crkve, ni Katoličke crkve, ni Islamske zajednice u Crnoj Gori. Predstavnici crkava i vjerskih zajednica ukazivali su da nacrt zakona ugrožava vjerske slobode, da se miješa u njihova unutrašnja ustrojstva, te da vlasti njime žele da ozakone otimanje vjerske imovine. Krajem decembra 2015. godine o nacrtu zakona mišljenje je trebalo da da i Venecijanska komisija, ali je taj propis povučen pred tim tijelom zbog revidiranja.