Najmanje 14 bivših i sadašnjih ministara, pored funkcije u Vladi, profesionalno su obavljali i drugu djelatnost, uprkos Ustavu koji to zabranjuje. Većina aktuelnih i bivših članova vlade imali su duplu funkciju na fakultetima, a pojedini u drugim organizacijama. Postupak je pokrenut jedino protiv aktuelnog ministra evropskih poslova Aleksandra Andrije Pejovića, nakon prijave Centra za građansko obrazovanje (CGO), poslije čega je on podnio ostavku na ministarsku funkciju i poziciju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom.
Ta nevladina organizacija tražila je još 2014. godine od tadašnjeg premijera Mila Đukanovića da razriješi šest ministara zbog kršenja člana 104 Ustava o nespojivosti funkcija. Tim članom propisano je da „predsjednik i članovi Vlade ne mogu vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost”.
Inicijativom su tražili smjenu tadašnje ministarke nauke Sanje Vlahović, koja je predavala na Univerzitetu Mediteran i Univerzitetu Singidunum u Beogradu. Tadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, osim za rad u Ministarstvu, primao je dodatne naknade kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica. Na UDG je predavao i bivši ministar ekonomije Vladimir Kavarić, kao i tadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić. Tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, pored ministarske plate, primao je i naknadu kao predavač na Fakultetu za mediteranske poslovne studije u Tivtu, a iz CGO su tada kazali da se na sajtu Pomorskog fakulteta u Baru navodio kao predavač. Bivša ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić u isto vrijeme predavala je na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, dok je Branislav Mićunović, tada ministar kulture, ostvarivao primanja kao profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti.
Bivši ministar zdravlja Miodrag Radunović ujedno je predavao na Medicinskom fakultetu, dok je tadašnji potpredsjednik Vlade i čelnik resora za informaciono društvo Vujica Lazović dodatno bio angažovan kao profesor na Ekonomskom fakultetu.
I u novom sazivu Vlade ima ministara koji imaju duple funkcije. Na fakultetima crnogorskih univerziteta, po izboru na ministarske funkcije, predavali su šef diplomatije Srđan Darmanović i ministar prosvjete Damir Šehović. Bivši ministar kulture Janko Ljumović, koji je u međuvremenu podnio ostavku, takođe je predavao na fakultetu, dok je ministar odbrane Predrag Bošković angažovan kao potpredsjednik Izvršnog odbora Evropske rukometne federacije, gdje ostvaruje naknadu.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dosad je jedino reagovala u slučaju ministra Aleksandra Andrije Pejovića, koji je ujedno obavljao i ambasadorsku funkciju. U njegovom slučaju utvrđeno je kršenje Ustava, zakona o sprečavanju korupcije i o vanjskim poslovima.
Iz CGO su kazali za „Dan” da su ukazivali na sve one slučajeve gdje je postojala sumnja da se javni funkcioner nalazi u sukobu interesa i koji na taj način može javni interes podrediti privatnom. Kako je kazala Ana Nenezić iz te NVO, većina ovih inicijativa nije procesuirana.
– Nadležni organi, umjesto da djeluju proaktivno, uglavnom su ćutali na sva ona kršenja na koja smo ukazivali – upozorila je Nenezićeva za „Dan”.
Ona je dodala da se CGO godinama principijelno zalaže za zakonito i transparentno djelovanje i postupanje javnih fukcionera, posebno onih koji se nalaze na najvišim državnim funkcijama i čije odluke su od posebnog značaja za društvo.
– Važno je napomenuti da Ustav Crne Gore i Zakon o sprečavanju korupcije jasno definišu sve one situacije koje nijesu dozvoljene, a obaveza je nadležnih organa da se staraju o punoj i blagovremenoj primjeni postojećih rješenja, kako bi zaštitili javni interes i ugled države. Ustav jasno definiše princip nespojivosti funkcija, kroz članove 104, 123 i 138, u kojima se navodi da predsjednik i članovi Vlade ne mogu vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Takođe, ista zabrana je propisna za sudije i državne tužioce. Sa druge strane, Zakon o sprečavanju korupcije u članu 9 propisuje da javni funkcioner, pa samim tim i član Vlade, može da se bavi naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da stiče prihode od autorskih, patentnih i sličnih prava, ali posledično to ne može biti njihova profesionalna djelatnost – pojasnila je Nenezićeva.
Dodala je da u svim razvijenim demokratskim društvima, kojima Crna Gora deklarativno teži, nosioci najviših državnih funkcija su upravo oni koji svojim ponašanjem daju primjer svima ostalima te je njihova odgovornost znatno veća.
Nenezićeva smatra da bi slučaj Pejovića trebalo da bude upozorenje za sve institucije sistema.
– Ovaj slučaj je otvoren u javnosti mnogo prije nego što je CGO iskoristio institucionalne mehanizme i pokrenuo postupak pred Agencijom za sprečavanje korupcije. Na bazi dostupnih informacija bilo je očekivano da reaguju Vlada sa jedne i ASK, sa druge strane. Takođe, sam Pejović koji je tada odbijao da se javno izjasni po ovom pitanju, morao je znati da svojim postupanjem krši ustavne odredbe i odredbe zakona, te je imajući u vidu značaj funkcija koje pokriva treba da pokaže ozbiljnost u pristupu i blagovremeno reaguje. Dodatno, ovaj slučaj je pokazao i nedostatnosti u radu ASK, u dijelu kontrole najviših državnih fukcionera, pa očekujemo da se u najskorije vrijeme to otkloni i ASK pokaže da zaista radi u javnom, a ne interesu bilo koje političke partije – zaključila je Nenezićeva.A.O.
Skandal zbog kojeg bi pala Vlada
Težnja Andrije Pejovića da primi nekoliko plata za jedan posao je svojstvena onima koji teže nepoštovanju zakona i korupcionaškim operacijama, a problem većine takvih jeste u tome što ne uspijevaju da nađu pokrovitelje i pomagače koji bi im to omogućili, poručila je Tina Raičević, član Glavnog odbora Demosa. Ona cijeni da ih je Pejović našao u Vladi i Glavnom odboru stranke čiji je član.
– Bez tih pokrovitelja Pejović nije mogao izvesti ovu novčano-uzurpatorsku operaciju. Jasno je svima da za platni spisak i primljene iznose članova Vlade nijesu odgovorne tehničke osobe sa šaltera, već jedino Vlada koja je po Ustavu i zakonu odgovorna za stanje u društvu, a time valjda i za zakonitost primljenih plata svojih članova. U svakoj elementarno demokratskoj zemlji ovakav skandal, zaista rijetkih dimenzija, za posledicu, pored pravnog sankcionisanja počinioca, imao bi i pad Vlade – smatra ona.