Tokom javne rasprave o Nacrtu detaljnog prostornog plana (DPP) za gradnju Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja i Nacrta izveštaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu koja je juče održana u Pljevljima, predstavnici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora saopštili su da je taj projekat preskup i neisplativ.
–Smatramo da taj projekat nije ekonomski oparavdan zato što nije uračunat niz troškova koji se inače moraju uračunati. U Vladi su računali samo osnovnu cijenu investicije, bez kamate na tu investiciju. Nijesu uračunali troškove novih deponija i odlagališta, otvaranja novih rudokopa i eksproprijacije, iako im je to bila programska obaveza. Takođe, nijesu uračunali ni troškove za zaštitu životne sredine, što, kad se sve sabere, premašuje milijardu eura – kazala je Ines Mrdović, koordinator Istraživačkog centra MANS-a.
Ona je ocijenila da je Detaljni urbanistički plan nedovršen dokument, koji je rađen na osnovu „bajatih podataka” dobijenih od strane Termoelektrane, te da je organizovana javna rasprava na kojoj nijesu ponuđena konkretna rješenja.
Predstavnici NVO „Viva vita“ ukazali su tokom javne rasprave na podatke o uvećanom broju oboljelih od karcinoma.
–Prije tri godine imali smo 367 oboljelih od karcinoma, a u 2015. godini 688 - kazala je izvršna direktoriica te NVO Zagorka Kalović.
Oštre kritike tokom jučerašnje javne rasprave iznijeli su i predstavnici NVO Gri houm, kao i žitelji pljevaljskih sela Grevo, Zbljevo, Borovica, Šumani i Ljuć. Oni su istakli da priča da će sve biti u okviru zakona ne garantuje ništa jer su takve garancije iz Vlade davali i prije 33 godine, kada je Termoelektrana počela sa radom, pa od tih obećanja nije bilo ništa. Oni su pitali da li će biti obustavljeno odlaganje pepela i šljake na deponiji Maljevac, kada će ta deponija biti rekultivisana i na koji način se planira nova deponija u kopu Šumane ako se zna da su kuće tamošnjih stanovnika gotovo na samoj ivici kopa, a predviđeno je da postoji zaštitni pojas od 300 do 600 metara.
–Ukoliko je projektom predviđen zaštitni pojas, zbog čega onda nijesu predviđena sredstva za eksproprijaciju zemljišta? Možda se opet planira da imanja tih domaćina budu zaštitni pojas, kao što je sada slučaj sa deponijom Maljevac i sa našim imanjima u Zbljevu – kazao je Vladimir Stanimirović i istakao da se ne smije dozvoliti da stanovnici pomenutih sela budu izigrani.
Tokom javne rasprave koja je trajala više od četiri sata bilo je dosta oštrih tonova, a većina komentara se svodilo na to da će građani Pljevalja biti prevareni i po pitanju toplifikacije i po pitanju zaštite životne sredine.
Javnoj raspravi nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić, a lokalnu upravu je predstavljala Mira Čolović, sekretar za uređenje gradskog građevinskog zemljišta. Nakratko se pojavio i predsjednik pljevaljskog DPS-a Filip Vuković, ali je nedugo nakon početka rasprave napustio salu, u kojoj je ostao njegov partijski kolega Tarik Gadžović. B.Je.
Ni pomena o toplifikaciji
Poslanik Demokratskog fronta i funkcioner Demokratske narodne partije Vladislav Bojović kazao je da nije želio da učestvuje u simulaciji javne rasprave u režiji Vlade i opštinske vlasti.
–To što se fingira javna rasprava nije najveći problem, već se on krije u manipulacijama predstavnika državne i lokalne vlasti da će od ovako projektovanog drugog bloka i Pljevljaci imati veliku korist, da će se zaposliti veliki broj građana i da će realizacija projekta doprinijeti saniranju ekoloških problema u Pljevljima. Međutim, stvari su potpuno drugačije. Sudeći po planovima Vlade, Pljevlja od izgradnje drugog bloka mogu imati više štete nego koristi. Po svim procjenama, broj novozaposlenih biće manji od 50, koliko inače zapošljava jedan supermarket, a pitanje je da li će uopšte biti prostora za zapošljavanje radnika iz Pljevalja, imajući u vidu i da će se tražiti stručnjaci koji znaju da upravljaju visokom tehnologijom, kao i da će, po svemu sudeći, u drugom bloku dominantno biti raspoređeni radnici iz prvog bloka – ukazao je Bojović.
On smatra da će ekološka situacija biti pogoršana zbog povećane eksploatacije uglja i količine koja će sagorijevati u kotlovima, ali i usled povećanja otpada.
–Do koje mjere Vlada zamajava javnost pokazuje i to što se u dokumentima o kojima se vodi javna rasprava toplifikacija Pljevalja pominje samo u kontekstu izgradnje toplane-stanice, odnosno toplotnog izvora, dok nema ni pomena da će se uz drugi blok paralelno i u cjelini realizovati toplifikacija grada, odnosno i primarna i sekundarna mreža toplovoda – istakao je Bojović.