Razlika između aktivnih, odnosno kamata na ukupno odobrene kredite i pasivnih kamatnih stopa, odnosno kamata na štednju u februaru je iznosila 7,26 procentnih poena, podaci su Centralne banke.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamata je, kako je navedeno u Biltenu CBCG, na sličnom nivou, kao u januaru, kada je ta razlika iznosila 7,25 procentnih poena, dok je ta razlika niža u odnosu na uporedni period prošle godine (7,44 procentna poena).
Prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa iznosila je 1,16 odsto i u odnosu na januar niža je za 0,06 procentnih poena, dok je na godišnjem nivou zabilježila pad od 0,56 procentnih poena. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na depozite fizičkih lica iznosila je 1,53 odsto, i u odnosu na prethodni mjesec niža je za 0,06 procentnih poena, a u odnosu na isti mjesec prošle godine manja je za 0,58 procentnih poena. Istovremeno prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na depozite pravnih lica iznosila je 0,71 odsto i smanjena je u odnosu na prethodni mjesec za 0,06 procentnih poena, a bilježi pad i u odnosu na uporedni period za 0,49 procentnih poena.
U istom periodu prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na novoodobrene kredite u februaru iznosila je 7,40 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa, u koju su uračunati svi troškovi kredita iznosila 8,63 odsto. Na mjesečnom nivou, i nominalna i efektivna kamatna stopa su zabilježile rast od 0,46 procentnih poena i 0,87 procentnih poena respektivno, dok na godišnjem nivou bilježe pad od 1,06, 1,11 procentnih poena.
Zoran Miljanić (Demos) smatra da ti podaci pokazuju da je država Crna Gora u velikoj ekonomskoj krizi.
– Očigledno je da su banke primorane da kreditiraju preduzeća i građane po visokim kamatnim stopama, zbog rizika vraćanja kredita, odnosno krize u koju je Vlada dovela crnogorsko društvo, a u isto vrijeme to koriste da bi na štednju građana davali niske kamatne stope. I banke su se, maltene, uključile u mutnu sliku crnogorskog društva tako da love u mutnom visokim kamatama koje daju građanima i privredi, a u isto vrijeme veoma niskim kamatama koje opredjeljuju za štednju i u toj razlici imaju nesrazmjernu dobit – rekao je on.
Nebojša Medojević (DF) kazao je da je 2000. godine Vlada odlučila da liberalizuje finansijski i bankarski sistem i da finansije države, građana i privrede prepusti stranim bankama, što je, smatra, bila jedna od najgorih odluka režima Mila Đukanovića.
– Strane banke koriste novac građana i privrede Crne Gore, za koji plate minimalne kamate, da taj isti novac plasiraju drugim građanima i privredi po višestruko većim kamatama. Radi se o pljački države i njenih građana, a ta razlika u kamatama, kao profit, iznosi se iz zemlje. Odluka države da liberalizuje bankarski sistem dovela je privredu i građane u odnos dužničkog ropstva – rekao je on.
Medojević je naglasio da strane banke koje posluju u Crnoj Gori dobijaju od Evropske centralne banke novac čak i po negativnoj kamatnoj stopi, koliko je izosila sredinom prošle godine, a onda se taj novac plasira na domaćem tržištu po značajno visočijim kamatnim stopama.
– Novac građana, umjesto da bude iskorišćen za otvaranje novih radnih mjesta, fabrika, u svrhu razvoja države, on je iskorišćen u svrhu razvoja Austrije, Slovenije, Francuske, odnosno onih zemalja u kojima se nalaze centrale banaka koje posluju na domaćem tržištu – rekao je on.
DF se, kako je kazao, zalaže za osnivanje razvojne banke, agro-banke, kao i agencije za platni promet, koja bi bila u državnom vlasništvu.
– Crna Gora mora imati svoju banku koja će finansirati razvoj države, a banke su kod nas došle da opljačkaju građane i privredu i izvuku ekstra profit – rekao je on.J.V.
Prosječna efektivna kamata 8.42 odsto
Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite u februaru je iznosila 7,59 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 8,42 odsto.