U Crnoj Gori svega 195 pripadnika trećeg doba prima poljoprivrednu penziju, što je zanemarljiv broj sudeći po opredjeljenju države, koja je kao drugu razvojnu granu definisala upravo poljoprivredu.
– Prema poslednjim podacima iz isplatne baze za decembar 2016. godine, broj penzionera koje isplaćuje Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, a koji su prije ostvarivanja prava na penziju na poslednje osiguranje bili prijavljeni u svojstvu poljoprivrednika je 195 – kazali su za „Dan” iz Fonda PIO.
Prosječno isplaćena penzija za decembar prošle godine za tu kategoriju korisnika prava na penziju iznosi 129,33 eura.
Prosječna poljoprivredna penzija je svega sedam eura veća od najniže penzije, koja u Crnoj Gori iznosi 121,92 eura, a koju prima 8.097 korisnika. Takođe, penzije koje primaju poljoprivrednici su čak 2,2 puta manje od prosječne penzije koja u Crnoj Gori iznosi 284,06 eura.
– Ukoliko posmatramo podatke za poslednjih nekoliko godina, broj penzionera koje isplaćuje Fond PIO, a koji su prije ostvarivanja prava na penziju na poslednje osiguranje bili prijavljeni u svojstvu poljoprivrednika, ima tendenciju rasta. U 2013. godini broj ovih penzionera je veći za 10,83 odsto, zatim u 2014. godini za 5,26 odsto, u 2015. godini za 38,57 odsto, a u 2016. godini za 0,52 odsto – naveli su iz Fonda PIO.
Predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije Momo Joksimović kazao je da se radi o zanemarljivom broju ljudi koji su uspjeli da ostvare pravo na poljoprivredne penzije.
– Ovakvi podaci pokazuju da Crna Gora ne može pored turističke da se proglašava i zemljom kojoj je poljoprivredna druga razvojna grana, niti da poljoprivreda ima neku perspektivu. Sela su danas pusta, za razliku od ne tako daleke prošlosti kada je sa sjevera Crne Gore izvoz iznosio i po 20 hiljada jagnjadi za Bliski istok, Grčku i slično, dok se danas u istim selima ne može naći stado ovaca – kazao je on.
Joksimović je naglasio da se radi o malim penzijama.
– Poljoprivredne penzije se kreću od 50, 65 do 69 eura, a rijetko iznose preko 100 eura. Budućnost Crne Gore nije samo turizam, već je to i selo i poljoprivreda, ali je problem to što Crna Gora nema strategiju razvoja poljoprivrede, za period od 10 do 20 godina, kako bi se ulagalo u sela, da ona ne bi umirala. Država ništa ne garantuje poljoprivrednim proizvođačima, pa oni stoga ne mogu na pravi način ni da plasiraju svoje proizvode, nego i to malo što proizvode prodaju nakupcima, koji zarađuju, dok seljaci ostaju zakinuti. Ne možemo tako mirno da posmatramo na slobodno tržište i neoliberalnu ekonomiju, jer mi na taj način umiremo, dok veliki sistemi i giganti uništavaju države – kazao je on.
Joksimović je naglasio da su građani iz dana u dan sve siromašniji, te da će buduće generacije koje dolaze biti još siromašnije.
Proizvođač Mladen Aligrudić smatra da se radi o malim penzijama, te da se od tog iznosa ne može živjeti.
– To svakako nije nikakav podsticaj da ljude motiviše da se osiguravaju u poljoprivredi, ali ako se neko osigurava na minimum, onda ne može da očekuje da dobije više od toga – rekao je on.J.V.
)){kind=small}
