- Priredila: Mila Milosavljević
Govor pred Kongresom sa zahtjevom da se objavi rat, 8. decembra 1941
Frenklin d. Ruzvelt služio je ništa manje nego četiri mandata u Bijeloj kući, od 1933. godine, pa do svoje smrti, 1845. Njegovo predsjednikovanje vremenski se podudarilo s dvijema kataklizmičnim događajima XX vijeka – Velikom depresijom i Drugim svjetskom ratom – pa i Ruzveltu istorija sudi u skladu s tim kako se snašao u tim dvijema traumatičnim situacijama. Sud istorije prema Frenklinu D. Ruzveltu bio je, u velikoj mjeri, pozitivan.
U novembru 1941. američko-japanski odnosi bili su izrazito napeti. Ekspanzivno Japansko carstvo još je držalo dio teritorije Kine, a odskora je bilo krenulo i u osvajanje Francuske Indokine. Sjedinjene Države na to su reagovale ekonomskom blokadom. Američki špijuni ukazivali su na pokrete japanskih pomorskih snaga u pravcu Jugoistočne Azije – uključujući naftom bogatu Holandsku Istočnu Indiju i Malaju – ali zato izvještaje o približavanju nosača aviona Havajskim ostrvima niko nije uzimao ozbiljno.
Sedmog decembra 1941. Japansko ratno vazduhoplovstvo iznenadilo je američku Pacifičku flotu u bazi u Perl Harboru, na Havajima. Do podneva toga dana, osam američkih ratnih brodova bilo je što potopljeno, što onesposobljeno za plovidbu, a živote su izgubila 2.403 Amerikanca. U isto vrijeme, japanske snage započele su invaziju Malaje i Sijama (Tajlanda), napavši pritom i druge američke teritorije u Tihom okeanu. Cilj napada na Perl Harbor bio je da se preduprijedi bilo kakav djelotvoran odgovor Sjedinjenih Država. Kratkoročno gledano, taj cilj je i ostvaren. Dugoročno, međutim, ovom akcijom Japanci su samo probudili uspavanog džina.
Napad na Perl Harbor imao je za posledicu da se ljudima u jednoj zemlji koja je još bila rastrzana između proratnih i izolacionističkih stremljenja konačno razbistri u glavi. Osmog decembra Ruzvelt je zatražio od Kongresa da se objavi rat Japanu. Napad od prethodnog dana, koji je sam predsjednik u svom znamenitom šestoipominutnom govoru opisao kao „datum koji će ostati upamćen po zlu”, ućutkao je sva sumnjala, i samo je jedan jedini član Kongresa glasao protiv rata. Tri dana kasnije, Njemačka i Italija objavile su rat Sjedinjenim Državama, i tako je postavljena osnova na kojoj će biti izgrađena dva sistema međunacionalnih saveza, što će i odlučiti ishod Drugog svjetskog rata.
„Gospodine potpredsjedniče, gospodine predsjedavajući kongresa, članovi Senata i Zastupničkog doma:
Juče, sedmog decembra 1941. godine – datum koji će ostati upamćen po zlu – pomorsko-vazdušne snage Japanskog carstva iznenada su izvršile napad na Sjedinjene Američke Države.
Sjedinjene Države bile su u miru s tom zemljom i, upravo na zahtjev Japana, istrajavale u razgovoru s vladom te zemlje i njenim carem, a sve ne bi li se očuvao mir na Pacifiku. I zaista, jedan sat pošto su japanske eskadrile započele bombardovanje američkog ostrva Oahu, japanski ambasador u Sjedinjenim Državama i njegove kolege uručile su našem državnom sekretaru zvanični odgovor na prethodnu američku poruku. I, premda je u tom odgovoru navedeno da japanska strana smatra besmislenim bilo kakav nastavak diplomatskih pregovora, nije u njemu bilo nijedne jedine riječi prijetnje, niti nagovještaja da se njihova sprema na rat ili na oružani napad.
Ostaće zabilježeno da je, na osnovu samog rastojanja koje Havaje dijeli od Japana, očigledno da taj napad bio danima, pa i nedjeljama unapred planiran. U međuvremenu je japanska vlada svjesno nastojala da obmane Sjedinjene Države neistinim izjavama i izražavanjem tobožnje nade da će mir prevagnuti.
Jučerašnji napad na havajska ostrva uzrokovao je ozbiljnu štetu američkim pomorskim i, uopšte, vojnim snagama. Žao mi je što moram da kažem da su izgubljeni životi mnogih Amerikanaca. Osim toga, stižu nam izvještaji da su američki brodovi torpedovani na pučini između San Franciska i Honolulula.
Američki narod, pravedan u svojoj sili, boriće se do konačne pobjede.
Juče je, takođe, japanska vlada krenula u napad na Malaju. Sinoć su japanske snage napale Hong Kong. I Guam su Japanci sinoć napali. I Filipinska ostrva. Sinoć su Japanci napali i ostrvo Vejk. A jutros su udarili na ostrvo Midvej.
Japan je, u tom smislu, na prepad izvršio ofanzivu koja obuhvata cijelo pacifičko područje. Jučerašnje i današnje činice govore same za sebe. Narod Sjedinjenih Država već je formirao svoje mišljenje i dobro razumije posledice ovih događaja na svoje sopstvene živote i bezbjednost naše nacije.
Kao glavni komandant armije i mornarice, naložio sam da budu preduzete sve mjere u cilju naše odbrane. Ali, naša nacija će zauvijek pamtiti kakav je silovit napad ovoga puta izvršen na nas.
Bez obzira na to koliko će nam vrijeme biti potrebno da zaustavimo ovu unaprijed pripremljenu invaziju, američki narod, pravedan u svojoj sili, boriće se do konačne pobjede.
Ja vjerujem da izražavam volju Kongresa i naroda kad kažem: ne samo što ćemo se braniti najbolje što možemo, nego da ćemo se postarati da nas ovakva jedna prevara nikada više ne dovede u opasnost.
Neprijateljstva postoje. Ne možemo žmuriti pred činjenicom da su naš narod, naša teritorija i naši interesi u ozbiljnoj opasnosti.
Uz puno povjerenje u naše oružane snage, i nepoljuljanu odlučnost našeg naroda, neminovno ćemo stići do trijumfa – Bog nam u tome pomogao.
Tražim od Kongresa da proglasi da, od ničim izazvanog i kukavičkog napada Japana u nedjelju, 7. decembra 1941, Sjedinjene Američke Države stupaju u rat protiv Japanskog carstva.”
(Nastaviće se)