Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Izručenje tek nakon pravosnažne presude * Slikarku sumnjiče za pripremanje likvidacije * Ne znaju odgovore, ali znaju ministra * Direktor zaposlio kćerku i zeta * Otvorićemo ambasadu u Jerusalimu * Glas sa radija * Na kraju (godine)
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-12-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Ranko Krivokapić, predsjednik SDP-a:
– Politička kriza kao osnov za sve druge krize sve je dublja. Crna Gora se stalno zadužuje dok druge zemlje u regionu smanjuju svoj dug.

Vic Dana :)

Bio Mujo na hadžiluku u Meki i vratio se u svoje selo.
Odlazi u prodavnicu i pita:
- Je li, ima li mene u onoj teki?
Prodavacica odgovara:
- Ima, evo piše, Mujo duguje 350 maraka.
Mujo kaže:
- Pisi Hadži-Mujo.

Koliko psihologa je potrebno da se
promijeni sijalica?
Dovoljan je samo jedan, ali je potrebno
da sijalica stvarno želi da se promijeni.

Pošto vam je ova krema za sunčanje?
286 dinara.
Super, dajte mi...dva jogurta.

Ide Tito Titovom ulicom. Naiđe neki turista pa ga pita:
- Izvinite, je li ovo Titova ulica?
A Tito kaže:
- Jok, eto tvoja je.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2017-12-14 GOVORI KOJI SU PROMIJENILI SVIJET: ADOLF HITLER (3) Od ovoga časa ja sam samo prvi vojnik Rajha Ko su ljudi koji su svojim znamenitim riječima uticali na tok istorije? Koje su okolnosti prethodile preokretima koje su najavili svojim upečatljivim istupanjima, kakve su posledice za sobom ostavili? Rodonačelnici religija i propovjednici, genijalne vojskovođe i harizmatični državnici, vjerski fanatici pogubne populističke vođe okupljeni su među koricama naslova „Govori koji su promijenili svijet” koji potpisuje grupa autora, a u prevodu Vladimira D. Jankovića objavio beogradski „Evro book”. Izdvajamo neke od čuven
Dan - novi portal
-Pri­re­di­la: Mi­la Mi­lo­sa­vlje­vić

Go­vor u ko­jem Hi­tler na­ja­vlju­je rat s Polj­skom, 1. sep­tem­bra 1939. go­di­ne.

Dvo­li­čan u di­plo­ma­ti­ji, va­zda ba­lan­si­ra­ju­ći na ivi­ci ra­ta, uz stal­no po­di­za­nje ulo­ga – ta­kvu je po­li­ti­ku vo­dio Adolf Hi­tler. Nje­mač­ki Volk (folk, na­rod) ni­je pod­ra­zu­mi­je­vao sa­mo gra­đa­ne nje­mač­ke dr­ža­ve – Hi­tler je tu ri­ječ upo­tre­blja­vao u znat­no ši­rem smi­slu, mi­sle­ći na sve one lju­de ko­ji bi se mo­gli sma­tra­ti kul­tur­no, et­nič­ki i lin­gvi­stič­ki pri­pad­ni­ci­ma nje­mač­ke na­ci­je. To je za Hi­tle­ra i na­ci­stič­ki re­žim bio iz­go­vor da na­sta­ve sa is­ti­ca­njem svo­jih za­htje­va i ne od­u­sta­ju od za­po­če­tih ak­ci­ja. Da­na 12. mar­ta 1938, po­sli­je ne­za­ne­mar­lji­vog pri­ti­ska na austrij­sku vla­du, nje­mač­ke tru­pe pre­šle su austrij­sko-nje­mač­ku gra­ni­cu, i već sju­tra­dan Hi­tler je pro­gla­sio Anschluss (pri­sa­je­di­nje­nje) austrij­ske ze­mlje. Mno­gi Austri­jan­ci su ovaj po­tez, isti­na, do­če­ka­li s odu­še­vlje­njem, a stra­ne si­le pri­hva­ti­le su no­vo sta­nje stva­ri. U tom tre­nut­ku si­tu­a­ci­ja u Polj­skoj bi­la je, ma­kar spo­lja gle­da­no, sta­bi­li­zo­va­na pot­pi­si­va­njem Polj­sko-nje­mač­kog pak­ta o ne­na­pa­da­nju (1934). Sa­svim je dru­ga­či­ja, me­đu­tim, bi­la si­tu­a­ci­ja u Če­ho­slo­vač­koj, či­ja je Su­det­ska oblast bi­la na­se­lje­na Njem­ci­ma. Ta Nje­mač­ka ma­nji­na na sje­ve­ro­za­pa­du Če­ho­slo­vač­ke či­ni­la je, šta­vi­še, go­to­vo če­tvr­ti­nu ukup­nog bro­ja sta­nov­ni­ka ove ze­mlje. Če­ho­slo­vač­ka je 1918. ni­kla kao no­va, ne­za­vi­sna re­pu­bli­ka na raz­va­li­na­ma Austro­u­gar­skog car­stva. U go­vo­ru ko­ji je odr­žao 26. sep­tem­bra u be­r­lin­skom Sport­pa­la­stu, Hi­tler ni­je krio pre­zir pre­ma „ne­za­ko­ni­tom” po­sto­ja­nju ove ze­mlje, kao ni pre­ma nje­nom li­de­ru Edvar­du Be­ne­šu (1884–1948). Po­što je pod­ja­rio gni­jev su­det­skih Nje­ma­ca, Hi­tler je ovaj go­vor is­ko­ri­stio kao ide­al­nu pri­li­ku da bez ika­kvog za­zo­ra zvec­ka oruž­jem. Nje­go­ve ri­je­či „mom str­plje­nju do­šao je kraj” ni­je se mo­gla pro­tu­ma­či­ti dru­ga­či­je ne­go kao rat­na pri­jet­nja. Bri­tan­ci su, ina­če, već bi­li oba­vi­je­sti­li Be­ne­ša da Če­si­ma ne mo­gu jem­či­ti bez­bjed­no­sti – šta­vi­še, i Fran­cu­ska i Bri­ta­ni­ja po­žu­ri­va­li su Be­ne­ša da se pri­la­go­di Hi­tle­ro­vim za­htje­vi­ma. Da­na 30. sep­tem­bra 1938. go­di­ne Hi­tler je ostva­rio svoj na­um po­što su mu Ita­li­ja, Bri­ta­ni­ja i Fran­cu­ska da­le ze­le­no svje­tlo, pot­pi­sav­ši Min­hen­ski spo­ra­zum o pri­pa­ja­nju Su­det­ske obla­sti Nje­mač­koj. (Če­ška vla­da je bi­la su­o­če­na sa svr­še­nim či­nom, i mo­ra­la je da eva­ku­i­še to pod­ruč­je.) Bri­tan­ci i Fran­cu­zi su to vi­dje­li kao vi­še ne­go po­volj­nu ci­je­nu za oču­va­nje mi­ra na ši­rem evrop­skom pro­sto­ru. Za Hi­tle­ra, to je bio još je­dan uspjeh ko­ji ga ni­šta ni­je ko­štao.
„Ovih go­di­na sam za­i­sta vo­dio jed­nu mi­ro­lju­bi­vu po­li­ti­ku. Svim na­iz­gled ne­re­ši­vim pro­ble­mi­ma pri­stu­pao sam čvr­sto rje­šen da ih rje­šim na mi­ran na­čin, ma­kar to so­bom no­si­lo opa­snost od ne­kog ma­nje ili vi­še ozbilj­nog od­ri­ca­nja za nje­mač­ku stra­nu. Što se me­ne lič­no ti­če, ja sam voj­nik s pr­ve bor­be­ne li­ni­je, i znam ko­li­ko je rat ozbilj­na stvar. Že­lio sam da po­šte­dim nje­mač­ki na­rod ta­kvog jed­nog zla. Pro­blem za pro­ble­mom rje­ša­vao sam sa uvi­jek istim ci­ljem: da ulo­žim sva­ki mo­gu­ći na­por ka­ko bi se do­šlo do mi­ro­lju­bi­vog rje­še­nja.
Naj­te­ži pro­blem s ko­jim sam mo­rao da se su­o­čim bio je od­nos iz­me­đu Nje­mač­ke i Polj­ske. Tu je po­sto­ja­la opa­snost da se i u na­šem i u polj­skom na­ro­du za­pa­ti po­jam „na­sled­nog ne­pri­ja­telj­stva”. To sam že­lio da pred­u­pri­je­dim. Znam ja i te ka­ko do­bro da ne bih u to­me uspio da je u Polj­skoj u to vri­je­me na sna­zi bio de­mo­krat­ski ustav. Jer te de­mo­kra­ti­je, ko­je se va­zda raz­me­ću fra­za­ma o mi­ru, za­pra­vo su naj­kr­vo­žed­ni­ji ini­ci­ja­to­ri ra­ta. U Polj­skoj, me­đu­tim, ta­da ni­je vla­da­la de­mo­kra­ti­ja, već čo­vjek (ge­ne­ral Pil­sud­ski, ko­ji je iz­veo voj­ni udar 1926). U ro­ku od ne­pu­nih go­di­nu da­na uspje­li smo da za­klju­či­mo spo­ra­zum, pr­vi put u pe­ri­o­du od de­set go­di­na, na­čel­no ot­klo­nio opa­snost od iz­bi­ja­nja su­ko­ba. Svi smo mi ubi­je­đe­ni da će taj spo­ra­zum do­ni­je­ti traj­no mi­rov­no rje­še­nje. Uvi­đa­mo da tu po­sto­je dva na­ro­da ko­ji mo­ra­ju ži­vje­ti je­dan do dru­go­ga i da ni­je­dan od njih ne mo­že uni­šti­ti onaj dru­gi. Dr­ža­va s tri­de­set tri mi­li­o­na sta­nov­ni­ka uvi­jek će te­ži­ti to­me da ima iz­laz na mo­re. Otu­da smo mo­ra­li da pro­na­đe­mo na­či­na da se spo­ra­zu­mi­je­mo.
A sa­da je pred na­ma po­sled­nji pro­blem ko­ji mo­ra bi­ti ri­je­šen, i ko­ji će bi­ti ri­je­šen. Ri­ječ je o mom po­sled­njem te­ri­to­ri­jal­nom za­htje­vu u Evro­pi, ali to je za­htjev od ko­jeg ne­ću od­u­sta­ti i ko­ji će, uz Bož­ju vo­lju, bi­ti is­pu­njen.
Od­lu­ka je sa­da u nje­go­vim ru­ka­ma: mir ili rat.
Sa­mo još ne­ko­li­ko stva­ri že­lim da ka­žem. Za­hva­lan sam go­spo­di­nu Čem­ber­le­nu za sve na­po­re ko­je je ulo­žio. Pru­žio sam mu uvje­ra­va­nja da nje­mač­ki na­rod ne že­li ni­šta dru­go sem mi­ra, ali sam mu isto ta­ko re­kao da i na­še str­plje­nje ima iz­vje­sne gra­ni­ce. Re­kao sam mu ta­da i to, što ću po­no­vi­ti ov­dje, da kad ovaj pro­blem bu­de rje­šen, za Nje­mač­ku vi­še te­ri­to­ri­jal­nih pro­ble­ma u Evro­pi ne­će bi­ti. Pru­žio sam mu, ta­ko­đe, i uvje­ra­va­nja da ono­ga ča­sa kad Če­ho­slo­vač­ka rje­ši svo­je pro­ble­me, a to zna­či kad Če­si uskla­de od­nos sa na­ci­o­nal­nim ma­nji­na­ma, i uči­ni to na mi­ran na­čin, a ne pu­tem ugnje­ta­va­nja – pre­sta­je sva­ko mo­je za­ni­ma­nje za če­šku dr­ža­vu. I to sam mu za­jem­čio! Na­ma Če­si ne tre­ba­ju!
Ali, isto ta­ko, že­lim da ka­žem ov­dje, pred nje­mač­kim na­ro­dom, da je, u po­gle­du pro­ble­ma s ko­ji­ma se su­o­ča­va­ju su­det­ski Njem­ci, mom str­plje­nju do­šao kraj! Dao sam go­spo­di­nu Be­ne­šu po­nu­du ko­ja se svo­di na spro­vo­đe­nje u prak­si ono­ga što je on već i sam bio obe­ćao. Od­lu­ka je sa­da u nje­go­vim ru­ka­ma: mir ili rat. Ili će pri­hva­ti­ti tu po­nu­du i ko­nač­no Njem­ci­ma da­ti slo­bo­du ko­ja im pri­pa­da, ili će­mo mi ta­mo da ode­mo i sa­mi im tu slo­bo­du da­mo.”(Na­sta­vi­će se)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"