Pitao Gospod Bog Adama prije istjerivanja iz Edenskog vrta: „Čegović si, Adame?”
Adam je ćutao pogleda uprtog u zemlju, kao da otud očekuje odgovor.
„Podsjetiću te, Adame”, reče mu Gospod Bog. „Ti si Adame iz Doline Bogova”.
Adam radosno uskliknu: „Iz Cetinja sam Gospode!”
Adamov odgovor se smatra prvim zvaničnim pominjanjem Cetinja.
Država Crna Gora će se formirati oko Cetinja nešto kasnije.
Kada je rimski imperator Cezar obilazio Carstvo, padne mu na um da se odmori na mjestu gdje će mu pod okom biti Mare Adriatico et Mare Panonico. Vojni stratezi odlučiše da mu postave logor na vrh Lovćena. S Lovćena se pružao lijepi pogled i ka vječnome Rimu i ka Germaniji, Galiji, Britaniji…
Svoju nepredvidljivost istorija je pokazala i prilikom Cezarove posjete Lovćenu. Kraj izvora Ivanova korita zatekao se neki tvrdoglavi Bajica. Bajica je bio dodatno prčevit jer se nalazio na đedovini. Čim ugleda Cezara i njegove legije Bajica podviknu: „Pogani jedne, došli ste ođen da se na moju muku širite. Vucite se odolen e zanago ako vi ja krenem usko će vi bit od Korzo Kavura do Ponte Rosa”.
Prevejani ratnik Gaj Julije Cezar bi zadivljen hrabrošću gorštaka, pa mu ponudi pobratimstvo. Bajica prihvati, jer nije lijepo odbiti ponuđenu čast od čojeka koji ti je doša u kuću. Cezar pozva centuriona s najoštrijim mačem te se Bajica i Cezar posjekoše po ruci i pomiješaše krv. Taj događaj se smatra prvim vojnim savezom Crne Gore. U čast saveza Cezar pokloni Bajici vikendicu koja se u ono doba zvaše palata, na svome imanju između rijeka Morače, Zete i Širalije u naselju koje se nazivaše Dukljom, a koje se i dan danas nalazi na istom mjestu pod istim imenom, ali u ruševinama.
Dvije hiljade i kusur godina poslije prvog vojnog pobratimstva, Crna Gora sklopi novo u gradu Briselu. Ovoga puta u prst se bocnuše jedan Viking i jedan Katunjanin govoreći: „Mir, mir, niko nije kriv” i združiše se u savez po imenu NATO. U čast novoga saveza Crna Gora poštujući stari običaj ponudi NATO pobratimima da odaberu mjesto na Mare Adriatico gdje će odmarati svoje svijetlo oružje - tenkove, brodove i avione prije slavnih pohoda kopnom, vodom i vazduhom na neposlušne im narode.
Imala je Crna Gora između ova dva i drugih vojnih saveza, ali su se oni pokazali neuspješnim, neiskrenim i štetnim po nju.
Za razliku od ratničke, mirnodopska istorija Crne Gore napaja se iz mnogo više izvora što klobučaju posvuda u nama i oko nas, ali i iz široke lepeze raznoraznih datuma koji se kandiduju za potencijalne rođendane našeg državnog bića. Moguće da je državi Crnoj Gori prethodilo stvaranje nečeg sličnog u Mesopotamiji, Kini, Indiji ili u vrhovima Anda. Neki se naši publicisti i istoričari pozivaju na podstanarske ugovore s Kadmom i Harmonijom, na prvi mandat Nabukodonosora, na pikanterije iz Teutinog doba, drugi se kunu u arheološke nalaze koje je uništila građevinska mafija. Što god da je, dok se ne razbistre magle drevne, drevnije i najdrevnije crnogorske istorije, dužnost nam je držati se onoga što pouzdano znamo. A znamo da se u istorijskim zapisima razdoblje od hiljadu godina naziva milenijum.
Po čemu je hiljada godina naše državnosti dobila ime ako ne po velelepnom mostu Milenijum koji podigosmo preko neplovne rijeke Morače i svečano ga pustismo u saobraćaj uoči referenduma kojim Crna Gora izbori državnu nezavisnost. Podgoričkom mostu „Milenijum” prvo smo izgradili potporni stub, zatim uz pomoć tog stuba most podigli na sajle, a onda potporni stub oburdali u plitku rijeku kako bi mostu povećali lučni raspon, učinili ga ljepšim, modernijim i mnogo skupljim.
Most „Milenijum” nas je inspirisao kako da napravimo i „Milenijumsku istoriju Crne Gore”. I napravismo je. Napravismo istoriju na sajlama, istoriju koja funkcioniše bez potpornih elemenata, istoriju koju možemo razapeti između najudaljenijih vremenskih perioda, istoriju koja će nas učiniti drevnijim i dragocjenijim narodom. Zato smo i smislili slogan „Decenija obnove nezavisnosti. Hiljadu godina državnosti. Da je vječna Crna Gora”, pod kojim će savjesni građani Crne Gore proslavljati 2016. godinu.
Slogan će svojim opšteraširenim pozdravom: „Đe si, legendo” podržati i omladina Crne Gore što će doprinijeti još većoj popularnosti projekta-jubileja „10 + 1000”. I ne samo to. Veseli pozdrav mladih: „Đe si, legendo”, doslovno najavljuje i sledeći, još značajni Vladin projekat „20 + 2000”, kojim ćemo za deset godina kada budemo slavili dvije decenije nezavisnosti, proslaviti i dvije hiljade godina prvog crnogorskog vojnog saveza sklopljenog na Lovćenu. Pametna omladina! Sve naše Milenijume, zbog kojih smo postali to što jesmo sažela je u tri riječi : „Đe si, legendo”!