U sklopu manifestacije „Dani Vitomira – Vita Nikolića” na Filozofskom fakultetu u Nikšiću priređen je razgovor na temu „Vito i Banjo” – boemsko i poetsko drugovanje, kojom su profesori te visokoobrazovne ustanove Gojko Kastratović, dr Draško Došljak i mr Dragan B. Perović pokušali oživjeti sjećanje kako na Vita, tako i na legendarnog profesora i boema Branka Šaranovića, tragično preminulog 1961. godine.
Podsjetivnši na Banjov boravak i angažman u beranskoj Gimnaziji, mr Dragan B. Perović, je istakao da je po njemu nekoliko sudbinskih trenutaka povezuju Vita i Banja.
- To je u prvom redu jedan stav Vita Nikolića, odnosno odnos prema tzv. pozajmicama ili krađama i zloupotrebama autorskog djela. Vito je imao puno problema sa onima koji su prisvajali njegovu zaostavštinu, njegove stihove, dok je Banjo bio cijela riznica narodnih „humotvorina” i svojih kreativnih misli koje je sakupljao i nosio na listicama. Da nije bilo dvadesetogodišnje stvaralačke eksploatacije Šaranovićeve zaostavštine i da eksploatatori nijesu bili izuzetne nadarenosti i kreativnih sposobnosti mi još zadugo, možda nikada, ne bismo saznali čime se Banjo Šaranović bavio i šta je sve ostavio u svojoj razbarušenoj i neposlušnoj knjizi. On je za nas i dalje ostao, možda što je zaista najmanje bio, klasičan profesor književnosti koji je sakupljao narodne pjesme. Ali, Banja su te pjesme najmanje zanimale, on je tragao za nekim drugim izrazima, kazao je između ostalog Perović.
Prof. dr Draško Došljak je istakao da u Vitovom Nikšiću ne treba posebno govoriti o Vitu Nikoliću, jer su njegovo djelo i portret godina i decenijama prisutni i jako dobro znani.
– Ono što je interesantno, a što je vezano za Vitomira Nikolića i Branka Šaranovića, jeste da su se potpisivali kao Vito i Banjo, a ne svojim zvaničnim imenom. Uglavnom i danas pod tih hipokoristikom egzistiraju u našem književnom i uopšte društvenom ambijentu, kazao je Došljak.
Došljak je istakao da je mnogo veza koje prožimaju život i stvaralaštvo Vita Nikolića i Banja Šaranovića, ali ima i određenih razlika.
- Plod njegovog desetogodišnjeg predanog rada je oko 600 lirskih pjesama, nastalih pretežno po sjeveru Crne Gore. Kao vrsni i poznavalac literature, a osobito poezije Banjo Šaranović, je bio poklonik umjetnosti riječi i zatočenik poetske ljepote koju je duboko osjećao i u njoj predano uživao. Takva ljubav prema poveziji odvela ga je i bilježenju narodnih pjesama, kazao je Došljak
Kako je istakao prof. Gojko Kastratović, Banjo najviše omalovažavao otrcane klišee naših publicističkih recezenata, đacima je kritikovao i karikirao te prikaze. On je kazao da su sjećanja svojevrsna svjedočanstva, koja nijesu lišena trenutnih impresija, pa upravo zato se i podsjećamo drugovanja, lumpovanja i saradnje dva velika crnogorska, potonja boema Branka Banja Šaranovića, neobičnog čovjeka i profesora, nekonvencionalnog ponašanja i neomiljenog od vlasti i Vitomira- Vita Nikolića, dvojice prijatelja.
L.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
