Sesijom o ikonama i freskama Manastira Gradište, o njegovom ikonopisnom slikarstvu, o popu Strahinji iz Budimlje i intertekstualnom čitanju Uspenja Bogorodice, u kojoj su učestvovali mr Lucija Đurašković, akademik Aleksandar Čilikov i dr Siniša Jelušić, završnom diskusijom eminentnih naučnika i poštovalaca paštrovske duhovne baštine i blagoslovom arhimandrita Pavla Kalanja, u konaku Manastira Gradište zatvoren je naučni simpozijum posvećen proslavi 900 godina postojanja crkve Sv. Nikole (1116–2016), centralne crkve ovog manastira u Buljarici. Svetu arhijerejsku liturgiju u crkvi Sv. Nikole održao je mitropolit Amfilohije, a vjerni Paštrovčani i učesnici simpozijuma su mogli da pogledaju izložbu konzerviranih ikona sa starog ikonostasa crkve Svetoga Save, koji je pravio Nikola Aspioti, čuveni majstor sa Krfa 1864. godine (radio je ikonostase i u manastiru Praskvice i u centralnoj crkvi Sv. Nikole). Taj stari ikonostas je skinut i nedavno restaurisan u radionici čuvenog crnogorskog konzervatora-restauratora Živka Radovića. U sklopu proslave u Galeriji „Marko K. Gregović” u Spomen domu „Crvena komuna” u Petrovcu je otvorena izložba „Hrišćanstvo – nadahnuće umjetnika”, a izložba umjetničke fotografije Branka Pelinovića, direktora fotografije RTS-a, biće otvorena 12. novembra u Etnografskom muzeju u Beogradu. Pelinović je radio i dokumentarni film „Slikam i slavim Boga“, a u sklopu naučnih sesija prikazan je i film „Hramovi Crne Gore: Manastir Gradište“ (Aleksandra Vuković i Ana Vuković, TV 777).
Manastir je Paštrovićima simbol baštine i tradicije, centar duhovnosti, pismenosti, obrazovanja, prosvjećivanja, o čemu su tokom trodnevnih naučnih sesija govorili eminentni istoričari i zaštitari kulturnog nasljeđa, njih oko 40 iz Crne Gore, Srbije, Italije i Rusije. Pored izlaganja dr Miroslava Luketića i dr Vasilja Jovovića, u „Crvenoj komuni” je održan okrugli sto na temu „Vrijednost i značaj sakralne baštine” ( L. Đurašković, S. Kapetanović, J. Grgurović i D. Medin) a u Beogradu će biti održan još jedan okrugli sto posvećen kulturnoj baštini Paštrovića, o čemu će govoriti Paštrovići koji žive u Beogradu. Posebnu pažnju izazvalo je predstavljanje „Bukvara” i „Molitvoslova” iz 1597. godine, gradiških igumana Stefana Davidovića i inoka Save Dečanca (Gradište je bilo metoh manastira Dečani sve do pred Prvi svjetski rat), o čemu je govorio dr Budimir Aleksić, priređivač. Zanimljivo je bilo izlaganje dr Jelice Stojanović i dr Miodraga Jovanovića, lingvista koji su govorili o specifičnom jeziku paštrovskih isprava 16. i 17. vijeka iz manastira Praskvice i Gradište u odnosu na današnji govor Paštrovića. Izuzetno je bilo izlaganje dr Sava Markovića, a posebno emotivno ono koje je o manastirskom školstvu održala učiteljica Radmila Franićević, te predavanja o kultu Sv. Nikole u Rusiji i u Paštrovićima (Olga Nikanorova i Lucija Đurašković) i o manastirskim vrtovima Danice Mihaljević Davidović.
- Ovaj skup ima cilj da baci novo svjetlo na određene segmente iz istorije manastira Gradište, kako kroz likovne predstave i slikarstvo, tako i kroz istoriju, religioznost i hrišćanstvo među Paštrovićima, ističe Milosav Đoković, doktorant crkvene istoriji u Rimu. Skup ima za cilj i promovisanje vjerskog turizma. Brojna dokumenta, fotografije, materijali o Gradištu prikupljeni su zahvaljujući Organizacionom odboru simpozijuma u sastavu: arhimandrit Pavle Kalanj, književnik Đorđe V. Gregović, Stevo Davidović iz NVO Istorijsko društvo Paštrovića, Dušan Medin, a u osmišljavanju programa učestvovali su i Danijela Medigović-Kuč, Dušan Gregović, Siniša Milutinović, Stanko Midžor, iz Buljarice i Petrovca. U planu je objavljivanje monografije sa zbornikom radova iz ovog simpozijuma.M.D.Popović
O obnovi manastira iz prve ruke
- Jedna od sesija 12. i 13. novembra u Etnografskom muzeju u Beogradu će naučnoj javnosti donijeti neobjavljivana i manje poznata dokumenta i rezultate istraživanja, o obnovi manastira Gradište nakon zemljotresa 1979. godine, iz prve ruke. Govoriće ljudi koji su vodili taj projekat prije 30 godina – arhitekta Marija Jovin-Radan, koja je radila u Zavodu Republike Srbije, koji je bio nosilac aktivnosti, njen kolega Siniša Temerinski, Borislav Tomašević, inženjer građevine, i Vesna Tadić, koja je tada studirala arheologiju. Tu je i prof. Radomir Samardžić-File, koji je radio konzervaciju fresaka u crkvi Sv. Nikole, a koji će govoriti o savremenim potrebama da se freskopisani prostor ponovo konzervira i sredi, jer, nažalost, usljed klime, soli, brojnih drugih uticaja, taj izuzetno vrijedni živopis iz 17. vijeka opet se nalazi u opasnosti, ističe Dušan Medin.