Zimski salon knjige nastavljen je promocijom nove knjige Milorada Milunovića, koji se sada oglasio zbirkom pripovijetki „Čovjek koji nije mogao da umre”. O Milunovićevom novom naslovu koji je izdala „Nova knjiga” govorio je Vladimir Vujošević, koji je stavio akcenat na na tumačenje motivacije likova Milunovićevih pripovjedaka.
- Djelovanje likova u Milunovićevoj zbirci uvijek nosi određene etičke izazove koji su određeni jednim specifičnim, patrijarhalnim modelom stvarnosti. Njihovi činovi, njihova kretanja u tom svijetu ne ostaju bez posljedica. Kao u narodnoj igri, u kolu, svaki pokret je važan i bogat simbolikom. To je svijet u kojem tumačenje dinamike likova, njihovih odnosa i činova nosi snažan etički ulog - kazao je, između ostalog, on.
Milunovićeve pripovijetke predstavljaju originalno nadovezivanje na senzibilitet pisaca crnogorskog realizma, primijetio je on.
Pored tradicije realizma u nekim Milunovićevim pripovijetkama je motivski prisutna i južnjačka gotika, kao jedan univerzalni izraz iskustva Juga, konfliktne neispitane teritorije, primjetan u slikama djelovanja natprirodnog, nejasnog i neuhvatljivog na ljudsku sudbinu. Milunović je, u ovom djelu, hroničar zapretanih ljudskih života, očaja, padova i strasti, ali i veličine i plemenitosti, naveo je on.
Autor zbirke „Čovjek koji nije mogao da umre” je govorio o strukturalnim osobenostima svoje zbirke pripovjedaka. Istakao je da se zbirka sastoji od devet priča koje se tematski nadovezuju, te da za svoju osnovu često imaju događaje stvarnosti literarno uobličene. Milunović je naročito nadahnuto govorio o pravcima uticaja na svoju pripovjednu prozu te je, u tom kontekstu posebno pomenuo autore ruskog 19. vijeka, Dostojevskog i Gogolja. S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
