Stručnjaci upozoravaju da poslednjih godina na Kosovu jača strogi oblik islama, koji je na Balkan stigao pod saudijskim uticajem i potiskuje raniji liberalni islam, a to se i te kako tiče i Evrope, pogotovu Njemačke, navodi „Dojče vele".
Navodi se da je od 2012. do danas Kosovo napustilo 316 ljudi u namjeri da se priključe terorističkoj organizaciji Islamska država. "Navodno ih je 58 u međuvremenu poginulo, a 117 ih se vratilo", kaže za ,,Dojče vele'' portparol kosovskog Ministarstva unutrašnjih poslova Baki Kelani.
On takođe navodi da se protiv 237 osoba vodi istraga zbog sumnje da su učestvovovali u organizovanju i izvršenju terorističkih djela, regrutovanju i u podršci i finansiranju terorizma. Od 2013. do danas uhapšeno je 127 osoba.
,,Dojče vele'' navodi da nema sumnje da je radikalni islam sve veći problem i na Kosovu, gdje je većinsko stanovništvo muslimansko. Prema njemačkom međunarodnom radiju, jedan od razloga za radikalizaciju je i to što kosovske vlasti, uprkos velikoj međunarodnoj podršci, ne uspijevaju da zavladaju situacijom.
Navodi se da se iza brojki kriju društveni fenomeni većih razmjera: rašireno siromaštvo, 40 odsto nezaposlenih i nedostatak perspektive. ,,Dojče vele'' ocjenjuje da iz svega toga nastaju frustracije, a iz njih okretanje strogom tumačenju islama kakvog ranije na Kosovu nije bilo.
Prema podacima bezbjednosnih stručnjaka, danas i do 50.000 stanovnika Kosova slijedi konzervativni islam. Većina stanovnika su muslimani: Albanci, Romi, Turci, Bošnjaci. Danas se u Prištini, kao i u provinciji, sve češće viđaju žene i djevojke s tradicionalnom maramom na glavi. To je još prije 15 godina bila rijetkost, a sada ima i potpuno pokrivenih žena.
Već tu je vidljivo da se potiskuje raniji liberalni islam, a umjesto njega je sve jači stroži oblik, koji je na Balkan stigao pod saudijskim uticajem. Institut za političke studije (KIPRED) je u ljeto 2016. objavio studiju o uticaju vjere na kosovski identitet. Autor te studije Lulzim Peci kaže da se 57 odsto muslimanskih Albanaca na Kosovu prije svega osjećaju kao Albanci, dok se 32 odsto prvenstveno definišu kao muslimani, a tek onda kao Albanci.
-Kod tih ljudi vidimo veliki pomak identiteta od lingvističke etničke pripadnosti, takozvane govorne nacije, prema vjersko-etničkom društvu- objašnjava Peci za ,,Dojče vele''.
Navodi se da je islamizacija Albanaca nakon rata na Kosovu počela polako. Saudijska Arabija, Kuvajt i druge islamske države naveliko su investirale u obnovu i izgradnju džamija, slale su propovjednike i pomagale siromašne. Danas na Kosovu postoje 742 džamije, a tu su još i druge muslimanske ustanove poput škola Kurana. No zajedno sa novcem i propovjednicima u zemlju je stigao i drugačiji islam.
,,Dojče vele'' navodi da politikolog Agon Demjaha, koji je takođe radio na istraživanju o promeni identiteta, kaže da su političari i stranke dugo bili neodređeni i neodlučni prema tom fenomenu. A sociolog Smajl Hasani krivcem za tu pojavu smatra i loš obrazovni sistem na Kosovu.(RTS)
Prijetnje po Njemačku
,,Dojče vele’’ podsjeća da je napadač koji je 2011. na frankfurtskom aerodromu ubio dva američka vojnika, bio dijete kosovskih doseljenika i dodaje da i hapšenje dva kosovska Albanca ovih dana, zbog sumnje za pripremanje terorističkog napada, pokazuje šta za Njemačku predstavlja radikalizacija Kosova.