Na hercegnovskom Trgu od ćirilice preksinoć je predstavljena nova zbirka poezije mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija „Treptaji neizrecivog”, o kojoj su govorili književnici Budimir Dubak, ujedno pisac predgovora, Radomir Uljarević, pjesnik i urednik izdanja i književni kritičar Želidrag Nikčević.
Uvodno slovo održao je Želidrag Nikčević, koji navodi da se nakon knjige „Treptaji neizrecivog”, pojavila i mitropolitova knjiga „Sv. Petar Drugi Cetinjski pustinjak i Lovćenski tajnovodac”, odnosno zbornik tekstova tumačenja Njegoševe poezije, politike, duhovne misli i života. Po njemu, ova knjiga može biti proglašena epohalnom po Crnu Goru, srpsku kulturu i srpsku duhovnost, tim prije što Njegoša sagledava u dubljem svjetlu. U tom kontekstu je istakao da je mitropolitova poezija, odziv na Njegošev poziv.
- Njegoš onu liturgijsku notu, onaj damar ili „Treptaj neizrecivog”, osjeća nepogrešivo. On stvara kananone i religije. Zbog toga smatram da je Njegoš ne samo svet, nego da bi trebala svaka njegova riječ da nam bude sveta. Naš mitroplit to zna i on svojom poezijom osjeća i uzvraća Sv. Petru Drugom Cetinjskom - kazao je Nikčević.
Dubak je naglasio da pjesničko djelo mitropolita Amfilohija aktuelizuje drevno, a vječno savremeno pitanje odnosa religije i poezije. Istakao je da je njegova poezija pojanje novog pustinjaka cetinjskog.
- Ona je dopuna molitve u oltaru hrama. Ona je radosno-tužno slavoslovlje Gospodu i njegovoj tvorevini. Ona je jezik na kojem se saopštava da je „U jagnjetu spas”. Njegova pjesnička molitva se nastavlja i u novoj knjizi pjesama „Treptaji neizrecivog”, koja tvori cjelinu sa zbirkom „U jagnjetu je spas”. Neke pjesme su prethodnice, a neke sljedbenice onih koje čitamo u ranije objavljenim Amfilohijevim knjigama. Kao „U jagnjetu je spas”, gotovo sve pjesme u knjizi „Trepataji neizrecivog” su datovane i prostorno locirane. Zahvaljujući tim odrednicama koje čitaocu otkrivaju povod, vrijeme i mjesto nastanka, pjesme dobijaju širi kontekst i značenje. Te informacije su svojevrsni ključ za razumijevanje same poezije, kazao je Dubak. Dodaje da ovo staro autorsko pomagalo čitaocu kod mitroplita Amfilohija, ima dodatnu funkciju, jedinstvo vremena, mjesta i povoda, dramatizuje poeziju istovremeno potencirajući njenu bliskost sa književnim žanrovima, putopisom i dnevnikom u kojima se mitropolit Amfilohije izuzetno uspješno ogleda.
Knjiga „Treptaji neizrecivog” već samim naslovom upućuje na ishodište mitropolitove poezije, kolijevka bogonadahnutog pjesnikovog jezika je sam Bog-Logos, koji je neizreciv. Pjesme mitroplita Amfilohija često su ustihovani putopisi sabijeni u orahovu ljusku. Kao što je Amfilohije bogonadahnutog djela gradnje zaupuštenih i opustjelih hramova, monaštva i sveštenstva, duhovnog života i pravoslavlja, tako je i ova knjiga još jedan stub monumentalne građevine koju podiže arhiepiskop cetinjski, mitropolit Amfilohije ( Radović), poručio je Dubak.
Radomir Uljarević, pjesnik i urednik izdanja je upitao, kako govoriti o poeziji koja to nije. - Ovo je poezija viša od poezije. Teško je govoriti o poeziji koja se oslobodila slabosti, od stilskih sredstava, ironije, sarkazma, crnog humora, za kojima pjesnici tragaju i bez kojih ne mogu zapisati ni stih. Kako govoriti o poeziji koja se odrekla zavodljivosti, mističnosti i poetske začaranosti, o poeziji koja i ne želi da bude poezija. Ona želi da bude čist iskaz, koja će se upravo tom čistotom, kvalifikovati da bude poezija i više od poezije. Taj pojam čistote je vezan za mitropolita, još od njegove prve knjige „Vraćanje duše u čistotu”. Ovdje čitalac mora da pređe na stranu ljubavi, da bi shvatio ovu poeziju i čitalac je pozvan na podvig. To je jedini način čitanja mitropolitove poezije. Autor sagledava svijet iz povišene tačke gledišta i on kao da miluje rukom i ljude koje sreće i sve što vidi. On obuhvata pogledom punim ljubavi, i kao da paralelno gleda na oba svijeta i zato su njegove zabilješke o ovom svijetu, istovremeno svjedočanstva o onom, kazao je Uljarević.
On je istakao da u mitropolitovim knjigama mnogi nalaze utjehu i mnogi će je tek naći, jer „ovoga je pjesnika uzvisio Gospod, da vidi Boga”. Riječ je, o kako je pojasnio, neprekidnom viđenju Boga, te da pisanje iz te perspektive samo može izroditi smirenoumlje. Poručio je, da je ovdje riječ o pjesničkom nervu jednog istinskog svetotajinskog bogoslova.
U muzičkom dijelu programa učestvovao je hor „Sveti Nikolaj Žički” iz Čačka.
K.MATOVIĆ
Razgovori o novim knjigama
Program Trga od knjige večeras je „Razgovori o novim knjigama”. Biće predstavljene zbirke poezije Budimira Dubaka „Hrist u Adu”, o kojoj će govoriti Želidrag Nikčević, književni kritičar i pjesnik Đorđe Brujić, potom Milice Kralj „Črnilica”, koju će predstaviti prof. i književnica Višnja Kosović i književnik Budimir Dubak, i knjiga Gorana Komara „Stari ćirilični natpisi istočne Hercegovine”, o kojoj će govoriti dr Jelica Stojanović.