U Kući Rista Ratkovića, gdje se i ove godine okupljaju ljubitelji stiha, održano je vrlo posjećeno pjesničko veče, koje je započeo pisac Ksu Veifeng, predstavljajući svojim stihovima književnost Kine - zemlje gosta ovogodišnje manifestacije. Osim njega poeziju Narodne Republike Kine i ovu drevnu civilizaciju, predstavili su i Feng Dehua, Preng Min i Ksu Veifeng, koji nijesu krili zadovoljstvo povodom gostovanja na ovakvoj manifestaciji.
Publika je zahvaljujući njihovim pjesmama imala priliku da upozna kinesku kulturu, tradiciju i uživa u modernoj i klasičnoj poeziji.
Pjesnikinja i prozaistkinja Feng Dehua, koja objavljuje pod pseudonimom Feng Kvuiz, rođena je 1960. godine u Mongoliji. Objavila je desetine knjiga, među kojima „U podnožju svete planine”, „Licem ka rijeci”, „Izgubljena prerija”, i „Bore od plesa”, a dobitnica je brojnih nagrada.
- Kinesko udruženje književnika osnovano 1949. godine, ima veoma bogatu izdavačku djelatnost, koja uključuje više časopisa, među kojima se ističe „Renmin wenxue”. Danas udruženje broji 9.000 članova - kazala je pjesnikinja i prozaistkinja Feng Dehua.
Kineski pjesnici, na svom jeziku, predstavili su nekoliko svojih pjesama, a slušaoci su imali priliku da čuju i prevod, za koji je zaslužna Tanja Bakić.
Pjesnik, kritičar i prevodilac, Ksu Veifeng, rođen je 1969. godine, član je borda direktora Svjetskog kongresa pjesnika. Objavio je 30 knjiga, među kojima su zbirke poezije „Sat u kojem su zarđale ruke”, „Nektar u kamenju”, a njegove pjesme prevedene su na 15 stranih jezika. Cjelokupna njegova poezija inspirisana je kamenjem i stijenama, i zbog toga je kazao da se lijepo osjeća u našoj državi, koja obiluje onim što ga inspiriše.
Najmlađi kineski pjesnik, koji se predstavio publici u Bijelom Polju je Peng Min, koji je rođen 1983. godine u Hunanu. Urednik je časopisa poezije „Poetry Journal”, i dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Posljednja objavljena knjiga mu je zbirka eseja „Snovi koji su ismijavani učiniće da zasijaš jednog dana”.
Veče je nastavila Lena Rut Stefanović, publici se predstavljajući pjesmom o Crnoj Gori, o Arhanđelima i Dervišima.
- Presrećna sam što učestvujem na Ratkovićevim večerima poezije. Ovogodišnja manifestacija je nekako posebna, učestvuju pjesnici iz svih krajeva svijeta, i vlada lijepa amosfera - kazala je Lena Rut Stefanović.
Ovaj pjesnički događaj ukrasili su kazivanjem stihova Rista Ratkovića bjelopoljski glumci Miro Nikolić i Izet Mulabegović.
Već godinama učesnik manifstacije, član Savjeta Ratkovićevih večeri i nekadašnji član žirija, pjesnik i književni kritičar Bogić Rakočević ocijenio je da su Ratkovićeve večeri najprestižnija smotra ove vrste u Crnoj Gori.
- Ratkovićeve večeri poezije imaju već prepoznatljivu međunarodnu reputaciju, što su i potvrdili učesnici iz regiona, i nadam se da će u vremenu koje je pred nama, još više izgrađivati svoj ugled, koji je nemoguće bilo čime narušiti - kazao je on naglašavajući da je poezija koja je promovisana u okviru ove manifestacije zavrijedila pažnju publike.
Prisutnima su se stihovima predstavili pored Ksu Veifenga, Lene Rut Stefanović i Bogića Rakočevića i Dijana Čelepija Topaku i Mimoza Redžveljaj iz Albanije, Lana Derkač iz Hrvatske, Jovanka Vukanović (Crna Gora), čitajući poeziju na svojim maternjim jezicima, dok je prevod čitala glumica Sanja Ćirović. Moderatori programa bili su Slađana Bubanja, i Predrag Peđa Vukojević.
M.N.


„Ugovor sa prašinom”

Bjelopoljskoj publici predstavila se prošlogodišnja dobitnica nagrade „Risto Ratković”, hrvatska pjesnikinja Lana Derkač. Ova književnica iz Požege, u dvorištu Kuće Rista Ratkovića, predstavila zbirku izabranih pjesama pod nazivom „Ugovor sa prašinom”.
- Nagrada „Risto Ratković”, koju sam dobila prošle godine izuzetno me je obradovala, jer manifestacija kao ova ima dugu tradiciju, na njoj učestvuju najkvalitetniji pisci iz regiona i svijeta. Zahvaljujući učešću stekla sam nova prijateljstva - kazala je Lana Derkač.
Ona je iznijela svoj stav da pisci treba da se bave pisanjem iz unutrašnje potrebe, a ne iz interesa i uputila poruku mladima da u životu uvijek moraju da budu uporni. Između života i pisanja stavila je znak jednakosti, kako je rekla, jer „poezija je sastavni dio njenog života”.
Razgovor sa pjesnikinjom čiji su stihovi prevedeni na 17 jezika vodio je Goran Samardžić.
M.N.