Podgorica film festival posljednjeg dana ugostio je čuvenog jugoslovenskog, hrvatskog i crnogorskog režisera Veljka Bulajića, koji je obznanio da je prije dva dana završena montaža njegovog najnovijeg filma „Bijeg do mora”. Film će imati premijere i u Zagrebu i u Podgorici, najvjerovatnije krajem marta ili početkom aprila. I prije prikazivanja za ovaj Bulajićev film interesovanje su pokazali festival u Belgiji i Kanu. Gost PFF bio je i producent filma Tomislav Žaja, a razgovor s njima vodio je v filmski kritičar Vuk Perović.
Bulajić je s novinarima i posjetiocima tribine podijelio iskreno zadovoljstvo svojim filmom.
„Realizovao sam ono što sam htio”, kazao je Bulajić.
– Siguran sam da je film onakav kakav sam želio da bude. Potpisujem ga vrlo rado, stojim iza tog filma – kazao je Bulajić, dodajući da se autori uvijek trude da u odnosu na prethodno urade nešto novo.
Žaja je istakao da je Bulajićev film izuzetan i neočekivan. Najčešće, scenariji za film imaju oko 100 stranica, a ovaj je imao svega 49. Oko 80 odsto scenarija otpao je na akciju, a svega 20 čini dijalog.
– To je veoma neobičan scenario, to je totalni film, jer slika govori sve. Odnosi među likovima su potpuno jasni na osnovu slike, kao i radnja filma. To je film akcije, iako to ne znači da je akcioni film. To nije ni ratni film, to je ljubavni film, jedna melodrama, lijep, „mali”, intiman film, koji je neuporediv produkcijski s velikim Bulajićevim filmovima – naveo je on.
Bilo je razgovora i o PFF kao i crnogorskoj kinematografiji, te iskustvima iz Hrvatske kada je u pitanju film i sve ono što ga prati. Žaja je kao izuzetno važnu činjenicu naveo osnivanje Filmskog centra koji autorima omogućava nezavisnost autorskog izaraza i mišljenja, a dijelom pokriva i materijalna pitanja. Osvrnuo se i na probleme produkcije i distribucije filmova.
Bulajić smatra da je bitno istaći da crnogorska kinematografija ne zaostaje za drugima u regionu, posebno na polju dokumentarnog filma u kome čak i prednjači, a da je vidljivo i otvaranje, a znaimljivo mu je i da stasavaju i rade i mlade rediteljke. No, da bi crnogorska kinematografija dobila zamah, potrebna je podrška, naročito finansijski, kaže Bulajić, „jer je to pravilo i za sve druge oblasti života”.
Dobro bi bilo, dodao je on, da se u Crnoj Gori uz pomoć države napravi jedan veliki filmski studio u koji bi se privukli filmadžije sa svih strana, što bi donijelo višestruku dobit.
Ž.J.
Podrška festivalu
Bulajić je izrazio pohvale festivalu, jer je to istovremeno i podrška crnogorskoj kinematografiji.
– Festival kao činjenica i ideja, koja okuplja ljude u Podgorici doprinosi tome da će se i primati i širiti neke ideje, i to je funkcija festivala. Nije funkcija samo gledanje filmova, jer se to može uraditi i u bioskopu mimo festivala. Festival je fini iskorak prema svijetu potreban Crnoj Gori i drugima koji učestvuju na njemu – kaže Bulajić.
)){kind=small}
