Kripta Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici bila je tijesna da primi sve one koji su došli na kosovsko-metohijsko veče, na kome su promovisane knjige mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija „Novo kosovsko raspeće”. Na promociji su učestvovali: književnik Ranko Đinović, istoričar prof. dr Miloš Ković, prof. dr Milo Lompar, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački Atanasije, kao i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Predstavljanje „Novog kosovskog raspeća” počelo je prikazivanjem dokumentarnog filma „Kosovo – univerzum bola” Ranka Đinovića. Ovaj autor je projekciju okončao stihovima iz više svojih pjesama, što je brojna publika propratila burnim aplauzom.
– Ovaj dokumentarni film, kome je nenadano kumovao Peter Handke, nije ništa drugo do prvo slovo i potonji stav ovoga naroda – kazao je, između ostalog, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, koji je ujedno bio i moderator programa.
Dokumentarni film „Univerzum bola” završava se porukom „potraga nikad neće prestati”, kao i podatkom da je do sada identifikovano i predato 367 tijela stradalih Srba na Kosovu i Metohiji, a da se traga za još 547 nestalih.
Prof. dr Miloš Ković istakao je da se „ovih dana Beograd sjetio kosovskog zavjeta, ovih naših novomučenika Kosova”.
– Žaba koju kuvaju iskočila je. Mi smo potpisnici apela za odbranu Kosova i Metohije. Zatražili smo to da se konflikt zamrzne, da se ne predamo. Ključni dio Beograda između pravde i sile opredijelio se za pravdu i vjeru. To što je Crkva odvojena od države, ne znači da crkva ne treba da se izjašnjava o politici. To što jesmo danas, nastalo je u krilu Crkve. Upravo naše vladike, a prije svih Amfilohije, svjedoče da je kosovski zavjet živ – kazao je, Ković između ostalog dodajući da ove mitropolitove knjige svjedoče o jednom vremenu.
– Ključna poruka mitropolitovih knjiga jeste da zločin ne zastarijeva, a mi smo zavjetni narod koji dugo pamti – kazao je prof. Ković.
Prof. dr Milo Lompar istako je da se „u ovim sveskama pokazuje kontinuitet u djelovanju jednog čovjeka, u vremenu kada se pitanje Kosova i Metohije tek promaljalo u sivim i neprozirnim vremenima komunističke Jugoslavije”.
– Mi i danas možemo kazati da je obaveza i dužnost srpske inteligencije da zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kao jedinom institucijom koja i u ovim vremenima, kao i prethodnim vijekovima, svjedoči o integralističkom postojanju srpskog naroda, o tome da srpski narod postoji, ne samo u Srbiji, nego i u Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji i da on kao takav ima pravo jednako pravima drugih naroda. To je nešto o čemu treba da svjedoči inteligencija – pojasnio je Lompar. On je, govoreći o mitropolitu Amfilohiju, kazao da se „u ovim sveskama skladno dotiču čin i čovjek”.
Vladika Grigorije je kazao da protagonisti sveukupne nesreće, oni koji djelaju iza kulisa, u mnogome utiču na naše živote.
– Naša snaga ne leži u sili, nego u riječi, u svjedočenju Hrista i sljedovanju njemu u našim djelima. Ta misija se proteklih decenija nije uspjela ostvariti. Uvjeren sam da nam kao najvaljaniji putokaz za postupanje prema svim onima koji nastanjuju prostor Kosova i Metohije, jednako kao prema Srbima, tako i prema Albancima, treba da posluži jevanđeljska priča o milostivom Samarjaninu – kazao je, između ostalog, vladika Grigorije.
Episkop Joanikije je kazao da mitropolitova proročka riječ „pogađa u dubinu kolektivne svijesti, a ovom prilikom je izrazila sveopštu sumnju da može doći do izdaje Kosova”.
– Daj Bože, da tako ne bude, ali s obzirom na to da koliko su mitropolit Amfilohije i episkop Atanasije zaronili u tajnu Kosova, mislim da svi treba da poštujemo ono što govore i svjedoče. On je pjesnik, a pjesnici su ponajbolje otkrivali tajnu Kosova – kazao je episkop Joanikije dodajući da je mitropolit Amfilohije bolje dorastao svom narodu od političara. On je ispričao i nekoliko svjedočanstava iz vremena kada je mitropolit Amfilohije na Kosovu sakupljao srpske leševe...
Vladika Atanasije je kazao da je ,,vrlina mitropolita Amfilohija to što je bio na strašnom mjestu i postojao”. On je publici ispričao i nekoliko tragičnih događaja koji su se zbili na Kosovu i Metohiji. Na samom kraju nastupila je etno pojac Danica Crnogorčević.A.Ć.


Diptisi čitulja pobijenih i poklanih

– Četvoroknjižje je ono što smo vidjeli na filmu, ništa drugo do nastavak čitulje, stotinu imena pobijenih na Kosovu i Metohiji. Ima još jedna knjiga, peta, koja bi takođe trebala da se pojavi. Dakle, to je čitulja. Ovo su diptisi čitulja pobijenih i poklanih. Glavni uzročnici novijeg zločina na Kosovu i Metohiji su titoisti. Oni su stvorili autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija. Stotini hiljada Srba je zabranjeno da se 1946. godine vrate na Kosovo. E, tu su korijeni novog zločina – rekao je, između ostalog, mitropolit Amfilohije.